Prema svjedočenju majke, petogodišnja djevojčica koja govori tibetanski jezik prestala je koristiti tibetanski nakon što je krenula u predškolsko obrazovanje. Kako navodi izvještaj, nakon devet mjeseci dijete je razumjelo tibetanski, ali je odgovaralo isključivo na mandarinskom kineskom jeziku, opisuje The Guardian.
Majka je, prema istraživačima, zaključila da dijete ponavlja ono što čuje u školi i da joj se govori da je „Kineskinja, a ne Tibetanka“.
Optužbe za prisilnu asimilaciju
U novom izvještaju organizacije HRW navodi se da ovakvi slučajevi predstavljaju dio šireg obrasca prisilne asimilacije Tibetanca u Kini, koji počinje već u ranom djetinjstvu.
Tibet je pod kontrolom Kine od 1950. godine, a nakon protesta 2008. godine uslijedile su pojačane mjere nadzora, cenzure i hapšenja.
Prema izvještaju, djeca se u školama uče da se identifikuju s Komunističkom partijom Kine i Narodnooslobodilačkom vojskom Kine (PLA), dok se mandarinski kineski promovira kao glavni jezik obrazovanja.
Od 2021. godine, kinesko Ministarstvo obrazovanja zahtijeva da se mandarinski koristi kao glavni jezik nastave i brige u školama širom zemlje, uključujući i područja s etničkim manjinama poput Tibetanaca, Ujgura i Mongola.
Pritisak i na porodice
Vlasti, prema HRW-u, također podstiču ili vrše pritisak na roditelje i djecu da koriste mandarinski i kod kuće, dok se tibetanski jezik i kultura prikazuju kao manje vrijedni.
Organizacije za ljudska prava tvrde da se time postepeno briže veza djece s njihovim maternjim jezikom i identitetom.
Stručnjaci upozoravaju da djeca nakon polaska u kineske vrtiće često odbijaju govoriti tibetanski čak i s porodicom.
„Gubitak jezika ima lančani efekat – djeca više ne mogu komunicirati s bakama i djedovima“, navodi istraživačica HRW-a Maya Wang.
Direktorica organizacije Institut akcije za Tibet Lhadon Tethong kaže da se time prekida prenos kulture između generacija.
Kritike iz aktivističkih krugova
Aktivisti tvrde da Kina kroz obrazovni sistem sistematski mijenja identitet tibetanske djece, stvarajući generacije koje se sve više identifikuju kao Kinezi.
Predstavnik organizacije Slobodni Tibet upozorava da se gubitak jezika dešava prije nego što djeca uopće razumiju šta im se oduzima.
Tibetanski roditelji suočeni su s dilemom: kinesko obrazovanje donosi bolje ekonomske mogućnosti, ali istovremeno dovodi do gubitka jezika i kulturnog identiteta.
Zbog toga neki pokušavaju dodatno učiti djecu tibetanskom jeziku kroz privatne časove, ali vlasti u nekim područjima zabranjuju neregistrovane škole i kurseve.
Kulturne promjene u školama
U nekim školama zabilježeni su primjeri gdje djeca izvode aktivnosti u kojima se identifikuju s kineskom vojskom i historijskim narativima države, što dodatno jača proces kulturne asimilacije.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovakva praksa mogla imati dugoročne posljedice po tibetanski identitet, jer djeca već u ranom uzrastu gube sposobnost i želju da koriste maternji jezik.
Datum i vrijeme objave: 07.05.2026 – 12:01 sati
