Prema izvještaju BBC News, cijene nafte su pale, a globalna tržišta i berze porasle nakon informacija da su Sjedinjene Američke Države i Iran blizu postizanja sporazuma koji bi mogao okončati rat.
Cijena nafte Brent, koja predstavlja globalni referentni standard, pala je ispod 100 dolara po barelu, dok je ranije tokom dana prelazila 108 dolara. Istovremeno, britanski indeks FTSE 100 porastao je za više od 2 posto na početku trgovanja, dok su njemački DAX i francuski CAC 40 skočili za skoro 3 posto. Američki S&P 500 zabilježio je rast od nešto manje od 1 posto.
Ova kretanja na tržištima uslijedila su nakon izvještaja portala Axios da su SAD blizu usaglašavanja kratkog dokumenta koji bi mogao okončati sukob i otvoriti put detaljnijim pregovorima o nuklearnom programu.
Iako su cijene nafte pale, i dalje su znatno više nego prije početka rata između SAD-a, Izraela i Irana, kada su se kretale oko 70 dolara po barelu. Sukob je ozbiljno poremetio proizvodnju i transport nafte u regionu.
Ključna tačka konflikta je prijetnja Irana da će napasti tankere koji prolaze kroz Hormuški moreuz, uski morski prolaz južno od zemlje, kao odgovor na američko izraelske napade od 28. februara. Oko petine svjetskih isporuka nafte i plina inače prolazi kroz ovaj prolaz, koji je sedmicama praktično zatvoren, što je dodatno podiglo cijene plina na globalnom nivou.
Glavna azijska tržišta takođe su zabilježila rast, južnokorejski Kospi skočio je 6,45 posto, hongkonški Hang Seng porastao je 1,22 posto, dok je japanski Nikkei 225 završio dan u plusu od 0,38 posto.
Dana 8. aprila SAD i Iran su se složili oko prekida vatre, što je tada dovelo do pada cijena nafte i rasta berzi. Međutim, situacija se ponovo zakomplikovala kada je američki predsjednik Donald Trump najavio operaciju pod nazivom Project Freedom, kojom bi američka vojska osiguravala prolaz brodovima kroz Hormuški moreuz, što je izazvalo nove napetosti.
Trump je kasnije izjavio da će operaciju privremeno pauzirati kako bi se vidjelo može li se sporazum finalizirati i potpisati, naglašavajući da je ostvaren veliki napredak ka potpunom i konačnom dogovoru s Iranom. Ipak, SAD nastavljaju blokirati brodove koji ulaze i izlaze iz iranskih luka, s ciljem dodatnog ekonomskog pritiska.
Prema navodima Axiosa, razmatra se memorandum koji bi formalno označio kraj sukoba i pokrenuo 30 dana pregovora o ponovnom otvaranju moreuza, ograničavanju iranskog nuklearnog programa i ukidanju američkih sankcija.
Iako su ovo najbliži signali mogućem dogovoru od početka sukoba, reakcija tržišta ostaje oprezna, što pokazuje da konačan sporazum još nije postignut. SAD sada čekaju odgovor Irana na ključne tačke u narednih 48 sati.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da je početna američko izraelska ofanziva završena i da su ciljevi postignuti, dodajući da Washington preferira mir i dogovor.
Iran za sada nije zvanično odgovorio na ove izjave, dok je predsjednik parlamenta Mohammad Ghalibaf poručio da je trenutna situacija neodrživa za SAD, naglašavajući da Iran tek počinje svoje poteze.
Operacija Project Freedom dodatno je testirala primirje, dok su obje strane razmjenjivale optužbe za napade u području moreuza.
