Analitičari smatraju da bi nuklearna energija mogla ponuditi rješenje za evropsku krizu uvoza energije, ali upozoravaju da put do toga neće biti jednostavan.
Francuska prednjači u ovoj oblasti, sa više od 60 posto električne energije proizvedene iz nuklearnih izvora. Ipak, visoki troškovi i dugotrajni projekti mogli bi usporiti ambicije za postizanje energetske sigurnosti.
Veliki početni troškovi, problemi sa odlaganjem radioaktivnog otpada, kao i sjećanja na teške nesreće doprinijeli su nevoljkosti Evrope da u posljednjim decenijama prihvati nuklearnu energiju.
Međutim, praktično zatvaranje Hormuškog moreuza uslijed rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana razotkrilo je ranjivost kontinenta kada je riječ o poremećajima u uvozu energije, pa bi nuklearna energija mogla predstavljati svojevrsni spas.
Direktor Međunarodne agencije za energiju, Fatih Birol, ranije je izjavio da će nuklearna energija dobiti dodatni zamah zbog krize u snabdijevanju, te je pozvao vlade da ojačaju otpornost kroz alternativne izvore energije.
Nuklearna energija proizvodi znatno manje emisija od fosilnih goriva, elektrane zauzimaju malo prostora, a reaktori su izuzetno pouzdani u svim vremenskim uslovima.
Chris Seiple iz kompanije Wood Mackenzie smatra da nuklearna energija mora imati veliku ulogu u rješavanju ovog problema u Evropi.
Sjedinjene Američke Države, Kina i Francuska nalaze se u boljoj poziciji da se nose sa poremećajima u snabdijevanju izazvanim ratom, dijelom zato što su među najvećim svjetskim proizvođačima nuklearne energije.
Investicioni strateg Michael Browne ističe da zemlje bez vlastitih energetskih resursa moraju ili plaćati skuplji uvoz ili razvijati nuklearne kapacitete.
Iako je skupa, nuklearna energija je izuzetno efikasna, što pokazuje primjer Francuske, gdje su cijene energije znatno niže nego u Njemačkoj.
Francuska je vodeći primjer u Evropi, sa više od 60 posto energetskih potreba zadovoljenih nuklearnom energijom.
Sve više država preduzima konkretne korake. Rat sa Iranom, prema riječima južnokorejskog ministra za klimu, Kim Sung-hwana, predstavlja važnu prekretnicu ka prelasku sa nafte na alternativne izvore energije.
On je naglasio da će nuklearna energija i obnovljivi izvori biti dva ključna stuba budućeg energetskog sistema.
Postavlja se pitanje hoće li druge evropske zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, koje su decenijama zatvarale reaktore, ponovo ulagati u nuklearnu energiju kako bi se zaštitile od budućih šokova u snabdijevanju.
Dugoročna perspektiva
Analitičari vide snažan argument za povećanje uloge nuklearne energije kao ključnog dijela energetske strategije evropskih država.
Prema podacima Eurostata, nuklearna energija je 2025. godine činila samo 11,8 posto ukupnog energetskog miksa Evrope, dok nafta i gas i dalje čine više od jedne trećine.
Adnan Shihab Eldin sa Instituta za energetske studije u Oksfordu ističe da je diverzifikacija izvora najlakši način da se osigura energetska sigurnost, te smatra da su neke evropske zemlje, poput Njemačke, pravile grešku stavljajući ideologiju ispred pragmatičnih rješenja.
Ipak, izgradnja nuklearnih elektrana može trajati decenijama. Projekat Hinkley Point C u Ujedinjenom Kraljevstvu započet je 2016. godine, a završetak se očekuje tek krajem ove decenije.
Elektrana će snabdijevati oko šest miliona ljudi i pokrivati sedam posto potreba za električnom energijom u zemlji.
Francuski projekat Flamanville 3, otvoren 2024. godine, gradio se čak 17 godina.
Stručnjaci upozoravaju da bi se energetski pejzaž mogao značajno promijeniti do trenutka kada nove nuklearne elektrane počnu s radom, dok se projekti obnovljivih izvora mogu realizovati mnogo brže.
Ključ uspjeha, prema mišljenju stručnjaka, leži u pronalaženju jeftinijih načina izgradnje, što može uključivati i korištenje povoljnijih tehnologija iz Kine.
Međutim, takva saradnja suočava se sa političkim preprekama zbog zabrinutosti za sigurnost i očuvanje strateških industrija.
Percepcija javnosti
Dvije najveće nuklearne nesreće u historiji, Černobil 1986. godine i Fukušima 2011. godine, ostavile su dubok trag u javnom mnijenju i dovele do gašenja brojnih projekata.
Ipak, druga energetska kriza u Evropi u posljednje četiri godine mogla bi mijenjati stavove javnosti, piše CNBC.
Nuklearna energija sve više se posmatra kao domaći izvor energije, jer njen lanac snabdijevanja nije toliko izložen geopolitičkim krizama i naglim promjenama cijena kao nafta i gas.
Politička klima također postaje povoljnija, jer vlade u Evropi i šire preispituju ranije zabrane i najavljuju veću podršku nuklearnoj energiji.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da priprema budućih generacija za razumijevanje složenosti nuklearne debate zahtijeva ozbiljan pristup obrazovanju i dugoročnu posvećenost.
Bez ulaganja u znanje i edukaciju, teško je očekivati stabilnu podršku javnosti i dosljedne političke odluke.
Datum i vrijeme objave: 04.05.2026 – 08:49 sati
