Situaciju dodatno otežava i usporena kontrola zbog nedavnog uvođenja novog europskog sustava registracije putnika.
Očekivane gužve, koje su počele još u ranim jutarnjim satima, kulminirale su u nedjelju navečer. Prema najnovijim informacijama i snimkama nadzornih kamera, noćne sate obilježavaju kilometarske kolone i velika nervoza vozača.
Duge kolone vozila bilježe se na izlazu iz naše zemlje na prijelazima: Izačić, Velika Kladuša, Hadžin Potok, Kostajnica, Kozarska Dubica, Gradina, Novi Grad, Brod, Orašje, Brčko, Šamac i Svilaj. Koliko je situacija ozbiljna, najbolje pokazuje podatak da je na graničnom prijelazu Svilaj formirana kolona duga oko 1,5 kilometara za sva vozila, izuzev autobusa, piše Klix.
HAK: čekanja i do pet sati
Službeni podaci Hrvatskog autokluba (HAK) svjedoče o višesatnim, iscrpljujućim zadržavanjima na granicama. Prema posljednjem ažuriranju, vremena čekanja za ulazak u Hrvatsku su sljedeća:
- Bogovolja (Hadžin Potok): 5 sati
- Hrvatska Kostajnica (Bosanska Kostajnica): 5 sati
- Maljevac (Velika Kladuša): 4 sata
- Dvor (Bosanski Novi): 4 sata
- Svilaj: 4 sata
- Stara Gradiška (Bosanska Gradiška): 3 sata (na izlaz iz Hrvatske čeka se 2 sata)
- Ličko Petrovo Selo (Izačić): 3 sata
- Hrvatska Dubica (Bosanska Dubica): 3 sata
- Slavonski Šamac (Bosanski Šamac): 2 sata
- Jasenovac (Donja Gradina): 1 sat i 30 minuta (teretna vozila čekaju 2 sata)
- Slavonski Brod (Bosanski Brod): 1 sat
- Županja (Orašje): 1 sat
- Na graničnim prijelazima Gradiška i Kamensko bilježe se iznimno duge kolone vozila u oba smjera. S druge strane, zbog povratka građana s mini-odmora na Jadranu i jugu, duge kolone formirane su i na ulazu u BiH na prijelazima: Deleuša, Hum, Doljani, Bijača, Gorica, Osoje, Prisika, Crveni Grm i Zvirići.
Novi EES sustav usporava protok prometa
Kako navode iz BIHAMK-a, ključni razlog za ovako velika zadržavanja, uz pojačan intenzitet prometa, jest primjena novog sustava ulaska i izlaska iz zemalja Europske unije (EES).
Sustav se primjenjuje na svim međunarodnim graničnim prijelazima te automatski bilježi podatke državljana trećih zemalja. Prilikom prvog prelaska granice uzimaju se biometrijski podaci – otisci četiri prsta i fotografija lica.
Ovaj proces znatno usporava graničnu kontrolu, iako će pri svakom sljedećem prelasku identifikacija ići brže, pukim uspoređivanjem lica s pohranjenom fotografijom u bazi. Važno je napomenuti da se ovaj sustav ne odnosi na državljane EU.
