Prošle su 34 godine od jednog od najznačajnijih događaja u odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine – slučaja Dobrovoljačka. Trećeg maja 1992. godine, tokom povlačenja pripadnika Jugoslovenske narodne armije iz kasarne na Bistriku, došlo je do razmjene vatre između Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine i JNA.
Događaj u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, današnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića, i dalje je predmet različitih tumačenja, posebno kada je riječ o broju stradalih. Za jedne predstavlja simbol odbrane grada, dok ga drugi vide kao simbol stradanja.
Razmjena koja je prethodila sukobu
Trebala je to biti razmjena — vojnici iz kasarne Bistrik, oficiri JNA i vojna pratnja, za tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića koji je dan ranije zarobljen na Sarajevskom aerodromu i sproveden u kasarnu u Lukavici, nakon povratka za mirovnih pregovora u Lisabonu.
Mješovita kolona vozila u kojoj su bile 261 osobe kreće se kroz grad koji je tada već bio presječen.
Ključni trenutak i naredba
Dobrovoljačka je u tom trenutku putanja kojom kolona treba proći pod zaštitom ranije napravljenog dogovora. Upravo tu nastaje trenutak koji će godinama kasnije ostati zarobljen između dva narativa. No kamera je zabilježila razgovor Jovana Divjaka, generala Armije RBiH, koji će postati interpretacijski ključ.
„Dogovoreno je da se predsjednik odvoji na Skenderiji i ide u Predsjedništvo. Ostali moraju proći iz kolone jer se može desiti Vukovar u Sarajevu. Sve je dogovoreno – da predsjednik ide u Predsjedništvo, a kolona u Lukavicu“, kazao je Divjak.
A onda, jedna kratka, gotovo refleksna naredba koja se i danas citira: „Ne pucaj…“
Istrage i različite interpretacije
Godinama nakon ratnih događaja, ime Jovana Divjaka ponovo dolazi u fokus — ovaj put kroz istrage i potjernicu iz Srbije. No, još 2003. godine Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju je, ovaj slučaj označio oznakom “C”, odnosno navodom da nema dovoljno dokaza za daljnju istragu. Pravnici iz Ureda haške tužiteljice Carle Del Ponte, su zaključili da je naoružana kolona JNA u Dobrovoljačkoj bila legitimna vojna meta.
No, ni ta odluka nije stavila tačku na slučaj Dobrovoljačka.
Slučaj je godinama ostao prostor različitih tumačenja, političkih čitanja i spornih brojki. Dok iz Republike Srpske godinama navode 42 stradala pripadnika JNA, posljednji navodi Tužilaštva BiH govore o osam žrtava.
Svjedočenje generala Kukanjca
No, tačku na sve rasprave stavio je Milutin Kukanjac, general koji je predvodio JNA u Dobrovoljačkoj.
„Trećeg maja u Dobrovoljačkoj ulici poginulo je šest ljudi, od toga tri pukovnika: dr. Radulović, pukovnik Boško Mihajlović i pukovnik Miro Sokić, potpukovnik Božanić, jedna žena – Nurmela Šuko, muslimanka koja je išla s nama, i vojnik Zdravko Tomović iz Han Pijeska“, izjavio je Kukanjac.
Sudski procesi još traju
Ni pravosudni epilog slučaja Dobrovoljačka pred bh. pravosuđem još nije okončan.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine od 2022. godine vodi se proces protiv 10 optuženih, među njima i protiv Ejupa Ganića, nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH. Naredno ročište zakazano je za 13. maj.
A 2024. godine započelo je i suđenje Kerimu Lučareviću, bivšem komandantu Vojne policije Republičkog štaba Teritorijalne odbrane RBiH.
Datum i vrijeme objave: 03.05.2026 – 20:25 sati
