„Sve opcije su otvorene: EU uzvraća na Trumpovu pretnju da će od ponedjeljka uvesti carine od 25 posto na automobile i kamione

U pauzi rata sa Iranom, američki predsjednik Donald Trump ponovo se fokusira na ekonomski alat s kojim je započeo svoj drugi mandat – uvođenje carina. Ove sedmice putem svoje društvene mreže Truth Social poručio je Evropskoj Uniji kako ne poštuje trgovinski sporazum, zbog čega će u ponedjeljak biti povećane carine na 25 posto na automobile i kamione koji iz EU ulaze u Sjedinjene Države.

Iz Evropske unije brzo je stigao dogovor kako su carine neprihvatljive, a SAD nepouzdan partner.

“Ako Sjedinjene Države usvoje mjere nespojive sa Zajedničkom deklaracijom, zadržat ćemo sve opcije otvorenima za zaštitu interesa EU. Evropska unija provodi obaveze preuzete u Deklaraciji u skladu sa standardnom zakonodavnom praksom, stalno informirajući američku administraciju. Održavamo bliski kontakt s našim partnerima, i radi dobijanja pojašnjenja o obavezama koje su preuzele Sjedinjene Države. Ostajemo u potpunosti posvećeni predvidivom i obostrano korisnom transatlantskom odnosu”, kazao je između ostalog glasnogovornik EK.

EU uspjela spustiti carine na 15 %

Podsjećamo, šefica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump prošle godine su u Turnberryju, na Trumpovim golf terenima u Škotskoj, potpisali „Sporazum o recipročnom, pravednom i uravnoteženom trgovinskom odnosu“ (Agreement on Reciprocal, Fair, and Balanced Trade), koji nije klasičan, potpuno ratifikovan trgovinski sporazum, već okvirni politički dogovor koji je zamišljen da se vremenom provodi kroz zakonske okvire i dalje pregovore. Među glavnim tačkama sporazuma je da SAD uvode 15% carina na većinu robe iz EU, dok će EU zauzvrat ukinuti carine na većinu američkih industrijskih proizvoda, te će dozvoliti veću prodaju američke hrane i poljoprivrednih proizvoda.

EU je uspjela tada postići dogovor da SAD smanji najavljene carine od 27,5 posto na automobile iz EU na 15 posto, ali je zauzvrat morala pristati na “nultu” carinu za američku industrijsku robu, dajući garancije za povlašten pristup tržištu za niz ribljih i poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a, poput ovčetine ili soje. U jednoj tački sporazuma navodi se i kako EU planira da kupuje više američkog gasa/energije i više ulaže u američku ekonomiju, međutim, ova stavka nije pravno obavezujuća.

Mora ga usvojiti svih 27 članica

Uvođenje američkih carina za gotovo sve zemlje svijeta, izazvalo je velike polemike i unijelo nemir u mnoge ekonomije, dok je njihovu konačnu ocjenu dao Vrhovni sud SAD-a koji je, procjenjujući politički dogovor SAD-a i EU iz Turnberryja; adresi i Trumpovih škotskih golf terena (Trump Turnberry), utvrdio da predsjednik nije imao zakonsko pravo da proglasi ekonomsku vanrednu situaciju i na osnovu nje uvede carine EU, što je u svojoj supštini pravno nevažeći čin. Međutim, Trump nije odustao ni nakon procjene Vrhovnog suda, te se okrenuo drugoj mogućnosti, trgovačkom aktu iz 1974 godine i njegovom Odjeljku 122, koji mu je dozvoljavao, što je on i iskoristio, da uvede carine, ali u najvišem iznosu od 10 posto i trajanju maksimalno do 150 dana.

Međutim, ni sam sporazum iz Škotske između von der Leyen i Trumpa nije naišao na raširene ruke kod svih članica u EU. Nekoliko puta se odgađalo njegovo usvajanje, da bi ga tek krajem marta ove godine Parlament EU usvojio, sa 417 glasova za, 154 protiv i 71 suzdržan. Kako bi imala konrolu nad primjenom sporazuma EU je unijela takozvanu sunrise and sunset klauzulu, što znači, da se daje zeleno svjetlo sporazumu, ali će se neki njegovi dijelovi primjenjivati onda kada se bude sigurno da druga strana poštuje obaveze, te se ostavlja mogućnost brzog izlaska iz sporazuma u slučaju raznih okolnosti, od toga da se naprimjer ne poštuju odredbe, uvedu nove carine, ili stvari zbog druge strane krenu loše po EU ekonomiju.

Da bi stupio na snagu, mora ga potpisati svih 27 država članica.