Australski startup Cortical Labs gradi nešto što bi, kažu, moglo postati jednim od prvih “bioloških podatkovnih centara” na svijetu. Prvi pogon otvoren je u Melbourneu, a još veći se gradi u Singapuru. Umjesto polica u potpunosti ispunjenih tradicionalnim serverima, ove će lokacije smjestiti CL1 sustave koji kombiniraju neurone uzgojene u laboratoriju sa standardnim elektroničkim komponentama. Isti istraživači svojedobno su neurone uzgojene na čipu naučili igrati Pong, a sad su slični postupak ponovili s pojednostavljenim verzijama igre Doom.
CL1 sustav je hibridni uređaj, pri čemu svaka jedinica sadrži otprilike 200.000 ljudskih neurona dobivenih iz matičnih stanica i uzgojenih izravno na silicijskom čipu. Ti su neuroni raspoređeni preko niza mikroelektroda, koji djeluje kao sučelje između biologije i elektronike. Elektrode mogu stimulirati stanice električnim signalima i bilježiti rezultirajuću aktivnost u stvarnom vremenu. Okolo se nalazi se sustav koji stanice održava živima, osigurava hranjive tvari, regulira temperaturu i održava stabilno okruženje. Softverski sloj zatim prevodi biološke signale u digitalne ulaze i izlaze, učinkovito pretvarajući obrasce neuronske aktivnosti u nešto što računalo može koristiti.
Umjetni neuroni ‘razgovaraju’ s moždanim stanicama
Inženjeri Sveučilišta Northwestern isprintali su umjetne neurone koji oponašaju mozak i razgovaraju s njim. U novoj studiji opisali su fleksibilne, jeftine uređaje koji generiraju električne signale dovoljno realistične da aktiviraju žive moždane stanice. Testirani na kriškama tkiva mišjeg mozga, umjetni neuroni uspješno su izazvali odgovore stvarnih neurona, pokazujući novu razinu biokompatibilnosti.
Amanda B. Morris / Sveučilište Northwestern
Rad, objavljen u časopisu Nature Nanotechnology, označava korak prema elektronici koja izravno komunicira sa živčanim sustavom, s potencijalnim primjenama u sučeljima mozak-stroj i neuroprotetici, uključujući implantate za sluh, vid i kretanje. Također postavlja temelje za učinkovitije računalne sustave slične mozgu. Takva sučelja mogla bi se koristiti za upravljanje protetskim udovima ili pomoćnim komunikacijskim uređajima, a neki znanstvenici sugeriraju da bi umjetni neuroni mogli zamijeniti oštećene živčane stanice ili vratiti izgubljenu moždanu funkciju kod degenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Bežični implantat za depresiju otpornu na lijekove
Motif Neurotech, tehnološki spin off Sveučilišta Rice, dobio je odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) za početak prvog kliničkog ispitivanja terapijskog sučelja mozak-računalo za liječenje depresije otporne na liječenje. Ovaj malen, bežično napajan implantabilni uređaj dizajniran je za isporuku električne stimulacije moždanim krugovima povezanim s depresijom.
Motif Neurotech
Nazvan Digitally Programmable Over-brain Therapeutic (DOT), uređaj je veličine borovnice i smješta se u lubanji iznad dure, bez dodirivanja mozga. Istraživači se nadaju da će, kad prođu sva potrebna ispitivanja, dobiti uređaj koji će biti moždani ekvivalent kontinuiranog monitoringa glukoze kod dijabetičara.
Laserska olovka za biomedicinska snimanja
Istraživači s MIT-a otkrili su paradoksalni fenomen u optičkoj fizici koji bi mogao omogućiti novu metodu bioimaginga, brža i veće rezolucije od postojeće tehnologije. Naime, uočili su, da se pod pravim uvjetima kaotična zbrka laserske svjetlosti može spontano samoorganizirati u visoko fokusiranu zraku. Koristeći ovu samoorganiziranu olovkastu zraku, istraživači su snimili 3D slike ljudske krvno-moždane barijere 25 puta brže od zlatne standardne metode, uz zadržavanje usporedive rezolucije.
MIT News
Prikazivanjem pojedinačnih stanica koje apsorbiraju lijekove u stvarnom vremenu, ova tehnologija, predstavljena u časopisu Nature Methods, bi mogla pomoći znanstvenicima da testiraju dosežu li novi lijekovi za neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove bolesti ili ALS-a svoje ciljeve u mozgu, s većom brzinom i rezolucijom.
Najveća 3D karta svemira
U nastojanju da razumiju ulogu tamne energije, istraživači su izmjerili cijelo ciljano područje na 3D karti svemira koju je izradio instrument za spektroskopiju tamne energije DESI. U pet godina otkako je DESI počeo prikupljati podatke, istraživanje je promatralo više od 47 milijuna galaksija i kvazara te 20 milijuna zvijezda, a njegovi rezultati već su otkrili mnogo o strukturi i evoluciji svemira.
Claire Lamman / The DESI Collaboration
Nakon što su izmjerili kozmološke podatke za šest puta više galaksija i kvazara nego sva prethodna mjerenja zajedno, astronomi će u nadolazećim mjesecima obraditi prikupljene podatke, a prvi rezultati očekuju se dogodine. DESI planira nastaviti promatranja i u istraživanje uključiti dijelove neba koje je teže promatrati. Izrada detaljnije karte svemira mogla bi, kažu, olakšati proučavanje patuljastih galaksija i zvjezdanih tokova te znanstvenicima otkriti puno jasniju sliku o formiranju i povijesti svemira.
Sitna baterija za pametne leće
Inženjeri emiratske tvrtke XPANCEO i francuskog ITEN-a predstavili su mikrobateriju u čvrstom stanju koja može stati u kontaktnu leću i napajati uređaje koji se nose izravno na ljudskom oku. Velika samo nekoliko desetaka kubičnih milimetara, ova baterija izbjegava tekuće elektrolite i tako eliminira mnoge sigurnosne rizike povezane s tradicionalnim litij-ionskim baterijama poput bubrenja, curenja i pregrijavanja.
XPANCEO, ITEN
Dizajn baterije oslanja se na tehnologiju čvrstog keramičkog materijala koja koristi patentiranu mezoporoznu strukturu elektroda. Inženjeri pritom koriste tehnike nanomaterijala za stvaranje keramičkih elektroda ispunjenih mrežom vrlo malih, kontroliranih pora. To pak uvelike povećava površinu dostupnu za elektrokemijske reakcije i omogućava brže punjenje i pražnjenje uz održavanje visoke gustoće snage u izuzetno malom prostoru, objašnjavaju tvorci ove mikrobaterije.
Nemagnetski materijal povećava magnetizam
Inženjeri Sveučilišta Rice razvili su novi multiferoični materijal koji pokazuje 10 puta veće magnetiziranje i 100 puta veće magnetoelektrično spajanje. Ovaj rad, predstavljen u časopisu PNAS, pokazuje kako se multiferoici mogu oblikovati na sobnoj temperaturi i pruža temelj za učinkovitu kontrolu magnetizma električnim poljem u budućim spintroničkim i energetski učinkovitim elektroničkim uređajima.
Rad ukazuje i na nove načine izrade multiferoika kombiniranjem kemije i naprezanja kako bi se stvorile strukture s neočekivanim svojstvima. Štoviše, dodavanje nemagnetskih atoma učinilo je materijal magnetskijim; ovaj iznenađujući rezultat mogao bi, kažu, utjecati na budući dizajn materijala.
Magnet za najveći nuklearni fuzijski reaktor
Američki ITER isporučio je središnji solenoidni magnet za Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktoru francuskom Cadaracheu. Središnji solenoid visok je 18 i širok 4,25 metara, a sastoji se od šest pojedinačnih modula. Svaki modul teži više od 122,5 tona i namotan je od 6 kilometara niobij-kositrenog supravodljivog kabela. Ova komponenta pripada magnetskom sustavu teškom 3000 tona.
ITER
ITER bi trebao postati najveći svjetski nuklearni fuzijski reaktor koji cilja na 500 MW snage tijekom 400 sekundi s 50 MW snage grijanja. Za njegov rad moglo bi zatrebati dodatnih 300 MW-e električne energije. Završeni središnji solenoid primarna je komponenta za generiranje potrebne struje plazme, a kao eksperimentalni uređaj, ITER neće proizvoditi električnu energiju za komercijalnu mrežu.
Prva ‘karta mirisa’
Istraživači s Harvarda stvorili prvu detaljnu kartu receptora mirisa u nosu, te tako učinili nešto što već postoji za vid, sluh i dodir. Ova karta otkriva da su receptori mirisa visoko organizirani u uske skupine na temelju tipa, a nalazi pružaju temeljno znanje potrebno za razvoj boljih terapija za gubitak mirisa.
Sandeep Robert Datta, David H. Brann
Predstavljena u časopisu Cell, sistematizira više od tisuću vrsta receptora mirisa i otkriva da, za razliku od onoga što su znanstvenici dugo vjerovali, neuroni koji eksprimiraju te receptore imaju visok stupanj prostorne organizacije te formiraju horizontalne pruge na temelju tipa receptora od vrha nosa do dna. Karta sadrži i temeljne informacije koje bi mogle pomoći znanstvenicima u razvoju terapija za gubitak mirisa, kojih trenutačno nema.
Datum i vrijeme objave: 02.05.2026 – 07:39 sati
