Od januara do kraja aprila, novinari Detektora nisu uspjeli dobiti sve informacije iz Općinskog suda u Sarajevu o kompanijama koje su dio priče na kojoj rade.
Nakon što im je odobren uvid, u Registru privrednih subjekata im je skrenuta pažnja da ne mogu gledati dokumente koje nije donio sud. To je podrazumijevalo da su novinarima dostupna rješenja koja sud donese – o registraciji, izmjenama vlasništva, adrese, direktora i podružnica, ali ništa mimo toga.
Konkretno nije im omogućeno da izvrše uvid u bilo koji ugovor, procjenu vještaka ili izmjenu unutar kompanije koju nije donio sud. Rečeno im je da će o tome naknadno odlučiti uprava Suda na osnovu zahtjeva o slobodi pristupa informacijama koji je trebalo naknadno poslati.
U aprilu je uprava i odlučila – zahtjev je odbijen zbog toga što Detektor nema pravni interes, zbog zaštite ličnih podataka ovlaštenih lica i zbog toga što su kompanije za koje su informacije tražene smatrale da bi saopćavanjem mogla nastupiti šteta.
Sagovornici Detektora smatraju da su određena ograničenja pri dostavljanju podataka opravdana, ali da se vrlo često zanemari propitivanje interesa javnosti i proaktivne transparentnosti, što je obaveza institucija pri odlučivanju za dostavljanje dokumenata.
“Novinari se i dalje suočavaju s neopravdanim uskraćivanjem informacija od javnog značaja, a analiza (op.a. Mediacentra) ukazuje da ostvarivanje prava na pristup informacijama često zavisi od institucije kojoj se zahtjev upućuje, teme izvještavanja, kao i prirode komunikacije s osobama od kojih se informacije traže”, navodi Lamija Kovačević, istraživačica u Mediacentru Sarajevo.
Komunikacijska strategija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nalaže pravosudnim institucijama da informišu javnost i grade reputaciju kroz prokativnu transparentnost i otvorenost institucija. Dobra saradnja i komunikacija s medijima smatra se osnovnom komunikacijskom sponom između građana i pravosuđa.
Slučaj Detektora je trenutno u fazi žalbe.
Javnost sudskog spisa u rukama kompanija
Denis Džidić, direktor i glavni i odgovorni urednik Detektora. Foto: Detektor
U periodu kada je integritet i transparentnost pravosuđa pod lupom javnosti, ovakvi slučajevi predstavljaju prepreku stvaranju povjerenja između javnosti i sudova, smatra Denis Džidić, direktor i glavni i odgovorni urednik Detektora.
“Praksa suda prema kojoj novinarima duže od četiri mjeseca treba da dođu do rješenja kojim im se omogućava ili odbija dostavljanje podataka o kompanijama pokazuju koliko je pravosuđe odvojeno od potreba javnosti, novinara i medija”, navodi on.
Dok institucije izbjegavaju obavezu proaktivne transparentnosti, Federalno ministarstvo pravde provodi projekat poboljšanja poslovnog okruženja, kojim se digitalizira sistem registracije poslovnih subjekata u Federaciji BiH. Ovim projektom bi rješenja, koja su novinarima nerijetko nedostupna i putem zahtjeva, postala javno dostupna.
Na registru poslovnih subjekata koji je kreiran po ovom projektu objavljeni su podaci za Općinski sud u Sarajevu i Općinski sud u Travniku. Iako uneseni, svi dokumenti nisu pretraživi zbog greški pri unosu. Na ovom portalu nedostaju podaci za još osam sudova u Federaciji.
Federalno ministarstvo pravde nije odgovorilo na upit Detektora o značaju ovog portala u odlučivanju sudova za dostavljanje dokumentacije iz spisa.
Iskustvo slično Detektoru ima i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Ova medijska organizacija je u Općinskom sudu u Sarajevu više puta izvršila uvid u registar poslovnih subjekata, gdje su označili potrebne dokumente koje su potom morali navesti u novom zahtjevu.
Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik CIN-a, navodi da ni tu nije bio kraj, te da je sud od kompanija tražio saglasnost za dostavljanje dokumenata.
“Dakle, od njihovog odgovora, odnosno dobre volje, ovisi da li ćemo dobiti traženu dokumentaciju. U praksi se deševalo da nam firme odobre kopiranje tražene dokumentacije, ali sa većinom to nije slučaj”, navodi Abdagić.
On pojašnjava da je CIN slično iskustvo imao u Okružnom privrednom sudu u Doboju, gdje im je odobren uvid, ali potom dostavljena samo sudska rješenja. Obrazloženje suda u tom slučaju je bilo da ne mogu dostaviti dokumente koje su sačinile druge institucije. Žalba na rješenje ovog suda je odbijena.
Ena Kljajić Grgić, rukovodilac Centra za pružanje pravne pomoći u Transparency Internationalu BiH, pojašnjava kako su spisi registra privrednih subjekata javni, ali da nisu svi dokumenti dostupni bez ograničenja.
Zakonom o registraciji poslovnih subjekata je propisano kako svako može izvršiti uvid u podatke upisane u glavnoj knjizi registra i javne podatke iz zbirke isprava registra, osim isprava za koje je zakonom isključena primjena principa javnosti registra.
“Ovdje je važno naglasiti da se jedino zakonom propisuje kada je za uvid ili za pribavljanje izvoda iz zbirke isprava registra nužno dokazivanje pravnog interesa”, navodi Kljajić Grgić.
Sud bez adekvatno provedenog testa interesa javnosti
Općinski i Kantonalni sud u Sarajevu. Foto: Detektor
U rješenju kojem odbija dostavljanje podataka Detektoru, Općinski sud u Sarajevu je naveo kako je od kompanija za koje je izvršen uvid tražio izjašnjenje o povjerljivosti informacija zbog kojih bi njihovim saopćavanjem mogla nastupiti šteta.
Kompanije su u svojim izjašnjenjima navele kako traženi podaci sadrže komercijalne uslove osnivanja i promjene podataka koje smatraju strogo povjerljivim, pri čemu dodaju da dostupnost ovih podataka nije opravdana ni javnim, niti bilo kojim drugim interesom.
Sud je ovo mišljenje podržao navodeći kako “nalazi da u konkretnom slučaju ne postoji poseban javni interes i da traženu informaciju treba zaštititi u interesu obezbjeđenja povjerljivih komercijalnih interesa treće strane”.
Nakon što je izvršila uvid u rješenje Suda, Kljajić Grgić navodi kako je Sud imao obavezu da provede test javnog interesa i da izvrši procjenu da li komercijalni interesi pretežu nad interesom javnosti da dođe u posjed traženih informacija.
“Ovaj test nije sproveden na način kako to predviđa zakon, a nije ni u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na slobodu primanja i prenošenja informacija”, navodi ona.
Općinski sud u Sarajevu nije uvijek imao ovakvu praksu. U ranijim postupcima u kojima je Detektor tražio uvid, omogućen je pristup i kopiranje svih informacija dostupnih u spisu.
Na upit o promjeni prakse, iz Suda su odgovorili kako postupaju “po svakom pojedinačnom zahtjevu (…) u skladu s pozitivnopravnim normama”.
“Sam odgovor Suda u Sarajevu na ovu problematiku, gdje se uopšte ne adresiraju pitanja novinarke, gdje se ignoriše važnost testa javnog interesa i gdje se samo upućuje generički na neke imaginarne pozitivne i pravne norme, dovoljno pokazuje kakav je odnos prema istraživačkom novinarstvu i kako se sudovi stavljaju u poziciju onih koji štite informacije bez osnova”, smatra Džidić.
Zanemarena proaktivna transparentnost
Ilustracija. Foto: Canva
Dok Zakon o slobodi pristupa informacijama predstavlja mehanizam koji novinarima i drugim licima treba omogućiti da što prije dobiju informaciju javnog organa, praksa kojoj svjedoče CIN i Detektor pri traženju informacija o kompanijama čini se drugačijom.
Proaktivna transparentnost na kojoj insistira Visoko sudsko i tužilačko vijeće svojom Komunikacijskom strategijom čini se izgubljenom.
Kljajić Grgić iz TI-a navodi da je proaktivna transparentnost institucija njihova obaveza.
“Nažalost, pojedini organi ignorišu ove obaveze i donose odluke kojima je cilj da se podnosilac zahtjeva odbije pošto-poto, bez pravilnog sprovođenja postupka, razmatranja svih činjenica i okolnosti, te često i bez primjene propisa”, navodi ona.
Unapređenje pristupa informacijama je potrebno unaprijediti na svim nivoima, smatra Lamija Kovačević, pojašnjavajući da je to jedna od ključnih preporuka analize Mediacentra iz 2025. godine.
“Analiza ukazuje na potrebu standardizacije postupanja po zahtjevima za pristup informacijama, dosljedne primjene testa javnog interesa, kao i jačanja proaktivnog objavljivanja informacija. Također, žalbena tijela i inspekcije trebaju osigurati djelotvornu i nezavisnu kontrolu”, navodi Kovačević.
Aladin Abdagić iz CIN-a navodi kako sama brzina rješavanja ovih zahtjeva nije dokaz pada transparentnosti suda, ali da je bitan pokazatelj. On navodi kako informacija koja stigne prekasno gubi svoju svrhu.
“Ako sporosti odgovora na zahtjeve dodamo odbijanje bez obrazloženja ili nepotpune odgovore, onda definitivno možemo govoriti o padu transparentnosti”, navodi Abdagić, dodajući kako je ova praksa sve češća.
On navodi da sistemska ograničavanja pristupa bez jasnog obrazloženja mogu imati problematične posljedice po rad novinara i percepciju javnosti o pravosuđu.
“Tako se potkopava povjerenje u pravosudne institucije i otvara se prostor za sumnju u nepravilnosti, čak i kada ih možda nema”, smatra Abdagić.
Datum i vrijeme objave: 02.05.2026 – 07:20 sati
