U Srebrenici je danas održana konferencija „Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja“, u organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Konferencija je organizovana s ciljem očuvanja kulture sjećanja, dokumentovanja činjenica i ukazivanja na nekažnjivost jednog od najvećih pojedinačnih zločina počinjenih nad civilima tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Širi značaj ovog zločina i izostanak pravde
Uprkos obećanju generala Philippea Morillona, komandanta snaga UNPROFOR-a, da će Ujedinjene nacije zaštititi Srebrenicu, 12. aprila 1993. izvršen je artiljerijski napad na grad, tokom kojeg je na školskom igralištu ubijeno više desetina civila, dok je veliki broj njih ranjen. Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao.
Konferenciju su otvorili direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i direktor Instituta Muamer Džananović.
Suljagić je ukazao na širi značaj ovog zločina i izostanak pravde, naglasivši da je zločin od 12. aprila 1993. godine u velikoj mjeri definisao događaje koji su uslijedili, uključujući i uspostavljanje sigurnih zona od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
– Međutim, umjesto da budu zaštićeni, svjedočili smo da su međunarodne snage razoružavale one koji su bili žrtve, a ne počinioce zločina. Danas, 33 godine kasnije, suočeni smo s činjenicom da za ovaj zločin još uvijek nema pravosudnog epiloga. Pozivamo nadležne institucije, prije svega Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, da konačno pristupe ovom pitanju s odgovornošću i integritetom koji žrtve zaslužuju. Istovremeno, želim najaviti da će Memorijalni centar Srebrenica, u saradnji s Institutom, uskoro započeti sveobuhvatan naučno-istraživački projekt s ciljem da se, u okviru najviših akademskih standarda, utvrde sve činjenice o ovom zločinu – naveo je Suljagić.
Važnost institucionalne saradnje
Džananović je istakao važnost institucionalne saradnje, kao i da institucionalna saradnja Memorijalnog centra i Instituta predstavlja važan doprinos sistematičnijem i odgovornijem pristupu suočavanju s prošlošću.
– Međutim, to je samo jedan korak, neophodan je kontinuiran rad zasnovan na provjerenim činjenicama, dokumentima i svjedočenjima, uz razumijevanje šireg konteksta zločina – rekao je Džananović.
Posebno je ukazao na kontekst u kojem je zločin počinjen, uključujući pad okolnih enklava poput Kamenice, Cerske i Konjević-Polja, dolazak velikog broja protjeranih civila u Srebrenicu, kao i činjenicu da se zločin dogodio neposredno prije proglašenja Srebrenice sigurnom zonom Ujedinjenih nacija.
Istakao je i da činjenica da ovaj zločin do danas nije dobio sudski epilog ne predstavlja samo pravni, već i ozbiljan društveni izazov, koji ostavlja prostor za negiranje i relativizaciju. U okviru programa prikazano je video svjedočenje preživjelih, nakon čega su održana dva panela.
Neophodan nastavak sistemskog rada
Prvi panel bio je posvećen svjedočenjima preživjelih i članova porodica žrtava. Učesnici panela bili su Hasan Hasanović, Ilijaz Pilav i Hajrudin Mešić, koji su kroz lična iskustva govorili o ubistvima civila i trajnim posljedicama ovog zločina.
Drugi panel okupio je istraživače i stručnjake koji su analizirali historijski, pravni i društveni kontekst zločina. Učesnici ovog panela bili su viši naučni saradnici na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Merisa Karović-Babić, Amir Kliko, Hikmet Karčić, te uposlenici Memorijalnog centra Hasan Hasanović i Edin Ikanović.
Zaključeno je da je neophodno nastaviti sistematski rad na dokumentovanju činjenica, jačanju kulture sjećanja i suprotstavljanju negiranju i revizionizmu, kako bi se osiguralo da ovakvi zločini budu trajno zapamćeni i adekvatno razumljeni.
Memorijalni centar Srebrenica nastavit će s aktivnostima usmjerenim na očuvanje istine, edukaciju i izgradnju odgovornog odnosa prema prošlosti, saopćeno je iz te ustanove.
Datum i vrijeme objave: 12.04.2026 – 21:37 sati
