Bijela kuća razmatra plan kažnjavanja članica NATO-a za koje predsjednik Donald Trump smatra da nisu pružile dovoljnu pomoć Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu tijekom rata u Iranu, potvrdili su dužnosnici administracije za Wall Street Journal. Prijedlog uključuje premještanje američkih trupa iz zemalja za koje se procijeni da nisu doprinijele ratnim naporima u one koje su pokazale veću potporu.
Ovaj plan, koji je posljednjih tjedana dobio podršku među visokim dužnosnicima, još je u ranoj fazi, no predstavlja jedan od nekoliko načina na koje Bijela kuća želi kazniti Savez. Ipak, znatno je blaži od nedavnih Trumpovih prijetnji o potpunom povlačenju SAD-a iz NATO-a, za što po zakonu nema ovlasti bez odobrenja Kongresa. Plan ujedno naglašava sve veći jaz između Trumpove administracije i europskih saveznika nakon odluke o pokretanju rata s Iranom, piše Index.
Sastanak s glavnim tajnikom NATO-a
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte doputovao je u srijedu u Washington na sastanak s Trumpom. Rutte je, unatoč napetostima u transatlantskom savezu, nastojao produbiti veze s američkim predsjednikom te je bio među onima koji su ga odgovorili od preuzimanja Grenlanda.
“Prilično je žalosno što je NATO u posljednjih šest tjedana okrenuo leđa američkom narodu, upravo onom narodu koji je financirao njihovu obranu”, izjavila je u srijedu glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Dodala je kako Trump s Rutteom planira voditi vrlo “otvoren i iskren razgovor”.
U srijedu navečer oglasio se i sam Trump na društvenoj mreži Truth Social. “NATO-a nije bilo kad nam je trebao i neće ga biti ako nam opet zatreba”, napisao je.
Preraspodjela snaga u Europi
Sjedinjene Države u Europi imaju stacionirano oko 84.000 vojnika, iako taj broj varira ovisno o vojnim vježbama i rotacijama. Američke baze ključna su čvorišta za globalne vojne operacije, donose ekonomske koristi zemljama domaćinima te služe kao sredstvo odvraćanja Rusije, osobito one u istočnoj Europi. Na upit za komentar, Bijela kuća je uputila na nedavne izjave državnog tajnika Marca Rubija, koji je također kritizirao članice NATO-a zbog nedostatka pomoći u iranskom sukobu.
Zasad nije poznato koje bi zemlje mogle ostati bez američkih trupa, no niz članica zamjerio se Trumpu otkad se vratio na dužnost, a njegov su bijes nedavno izazvale prigovorima na rat u Iranu.
Španjolska, jedina članica koja nije najavila izdvajanje 5% BDP-a za obranu, zabranila je američkim zrakoplovima korištenje svog zračnog prostora za operacije u Iranu. Administracija je frustrirana i Njemačkom jer su njezini visoki dužnosnici kritizirali rat, iako ta zemlja služi kao jedno od najvećih središta za američku logističku potporu operacijama na Bliskom istoku.
Italija je također nakratko blokirala korištenje američke zračne baze na Siciliji, dok je Francuska dopustila korištenje baze na jugu zemlje tek uz jamstvo da ondje neće slijetati zrakoplovi uključeni u napade na Iran.
Prema dvojici dužnosnika, plan bi osim premještanja vojnika mogao uključivati i zatvaranje američke baze u barem jednoj europskoj zemlji, moguće u Španjolskoj ili Njemačkoj.
S druge strane, zemlje koje bi mogle profitirati zbog iskazane podrške uključuju Poljsku, Rumunjsku, Litvu i Grčku. Istočnoeuropske članice imaju neke od najviših stopa izdvajanja za obranu u Savezu i među prvima su podržale međunarodnu koaliciju za nadzor Hormuškog tjesnaca. Rumunjska je nakon izbijanja rata brzo odobrila američke zahtjeve za korištenje svojih baza.
Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do razmještanja većeg broja američkih trupa bliže ruskoj granici, što bi vjerojatno izazvalo negativnu reakciju Moskve.
Sve dublje nepovjerenje
Trump je u ponedjeljak izjavio da je “vrlo razočaran” NATO-om te da je nespremnost saveznika da podrže SAD u ratu “mrlja na NATO-u koja nikada neće nestati”. Posljednjih tjedana često je kritizirao Savez i s pomoćnicima razmatrao mogućnost potpunog napuštanja. Prošlog mjeseca je na platformi Truth Social objavio da članice nisu učinile ništa kako bi pomogle u ratu s Iranom i dodao: “SAD-u NE TREBA NIŠTA OD NATO-a”.
Visoki europski dužnosnici uzvraćaju da se s njima nitko nije unaprijed konzultirao o ratu, što je otežalo koordinaciju vojnog odgovora u prvim danima sukoba. Dvojica ministara obrane iz NATO-a, estonski i talijanski, ostali su zarobljeni u Dubaiju kada je rat počeo jer su Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili svoj zračni prostor.
Rat u Iranu posljednja je u nizu diplomatskih kriza s kojima se Savez suočio od Trumpova povratka na vlast. Trump je razljutio saveznike i visokim carinama na europske proizvode, angažmanom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom oko mirovnih pregovora u Ukrajini te diplomatskom krizom s Danskom zbog pokušaja aneksije Grenlanda.
Podsjetimo, Trump je tijekom svog prvog mandata 2020. godine naredio povlačenje oko 12.000 vojnika iz Njemačke, no tu je odluku poništio predsjednik Joe Biden nakon preuzimanja dužnosti 2021. godine, piše Index.
