Velika promjena dolazi od 2027/2028. školske godine u Srbiji, i kada je planirano podizanje praga za upis u gimnazije i srednje stručne škole, navodi se u najnovijem saopštenju Ministarstva prosvete. Sudeći po istom, minimalni prag za upis u gimnazije biće, kako je predviđeno predlogom, 70 bodova na osnovu uspeha na završnom ispitu i opšteg uspeha od šestog do osmog razreda osnovne škole, dok bi isti za obrazovne profile u četvorogodišnjim srednjim stručnim školama i u umetničkom obrazovanju i vaspitanju bio 60 bodova.
Kakva je pozadina ovog predloga, kako će se on odraziti na obrazovni sistem u Srbiji i da li bi uopšte mogao da dovede do gašenja nekih srednjih škola u našoj zemlji, ako se ispostavi da se ne mogu ispuniti postavljeni kriterijumi, rekao je za Telegraf.rs Aleksandar Markov, profesor istorije i predsednik Edu foruma. Prema njegovom mišljenju, prijedlog ima i dobrih i loših strana, ali će to svakako biti “tektonska” promjena kada je riječ o upisu osnovaca u srednje škole.
“Ako to posmatramo iz ugla kvaliteta nastave, onda je podizanje tog praga svakako značajno jer bi moglo da unapredi kvalitet nastave. Dakle, nema sumnje da će se kvalitetnija deca upisivati u gimnazije. Kada je reč o srednjim stručnim školama, pretpostavljam da su ovo četvorogodišnji kursevi, i da će oni moći da računaju i da više računaju na đake koji uče”, rekao je on. Profesor Markovi na početku razgovora.
Međutim, kako Markov nastavlja priču, ako gledamo iz druge perspektive, iz perspektive realnosti, ona nam kaže da se u gimnazije u unutrašnjosti Srbije sada upisuju đaci koji imaju nešto više od 50 bodova, pa će te ustanove biti teško popuniti po novoplaniranim pravilima.
„Isto je i sa srednjim stručnim školama. Ako je taj donji prag ispunjen, to znači skoro zatvaranje pojedinih odjela, a možda i cijelih kurseva u nekim slučajevima. Ona djeca koja ne ispunjavaju uslove za upis. Do sada je donji cenzus za srednje škole bio 50 bodova, vjerovatno će se upisivati na neke trogodišnje profile. Možda mi se takva promjena čini malo preradikalnom, posebno kada su u pitanju srednje škole, jer se one drastično povećavaju. Ne moramo da idemo mnogo dalje od Beograda, dovoljno je da razgledamo Beograd kada su u pitanju gimnazije. Tamo učenici postižu ispod 70 bodova. Čak je i za neke beogradske srednje škole prethodnih godina donji cenzus često bio samo nekoliko poena iznad 70. Tako da, kažem, ima i pozitivnih i negativnih strana, pa sada zavisi sa koje tačke gledišta ćemo to prihvatiti“, kaže nam Markov, iako je pomalo pesimističan po pitanju ove odluke Ministarstva prosvete.
Budući da se, po svemu sudeći, ovakva odluka postavlja i pitanje opstanka pojedinih obrazovnih institucija u Srbiji, pitali smo Markova na koji način će se one “slepo pratiti” i da li će u nekim slučajevima uopšte biti moguće prekršiti ih, ako nedovoljan broj učenika pređe pomenuti cenzus.
“Ako to postane dio propisa, dakle dio zakona, na neki način, onda će se to morati poštovati. Mislim, kod nas se često zakoni donose da se pišu na papiru, ali ako se bukvalno držimo zakona i pravilnika, onda niko neće moći dozvoliti učenicima koji nemaju ovaj osnovni kriterijum na završnom ispitu da se upišu u školu, jer je prava gimnazija defi Ako govorimo o onim studentima koji se kasnije upišu, da budem iskreni, ‘preko veze’, moraće da ispune ovaj minimalni kriterijum, da bi postigli taj broj bodova, ako žele da se upišu kasnije. Do ove godine se često dešavalo, kada je počela školska godina, da se đaci prebacuju iz jedne srednje škole u drugu, iz jedne škole u drugu, jer nisu imali dovoljno bodova na završnom ispitu. Ako se držimo slova zakona, to neće biti moguće.” Profesor Markov ističe.
‘, backScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’ } googletag.cmd.push(function(){function e
Naš sagovornik je objasnio zašto, po njegovom mišljenju, sada postoji potreba da Ministarstvo prosvete donese, odnosno razmotri takvu odluku.
“Nema konkretnog razloga. E sad, ne vjerujem da Ministarstvo želi da zatvori neke škole na taj način. Ne vjerujem, ne bih volio da vjerujem”, rekao nam je i dodao da bi ova odluka mogla da utiče na osmake, odnosno buduće srednjoškolce.
“Oni su pod pritiskom, i jesu. Rijetko ko uspije da se otrgne od tog pritiska kada dođe vrijeme za upis. Možda će to malo povećati pritisak na one učenike koji su na granici po broju bodova, ali ako pođemo od pretpostavke da kvalitetnije gimnazije i stručne škole upisuju bolje učenike, oni već nose značajan broj bodova iz osnovnih škola, ali neće biti dodatnog pritiska na određene osnovne škole. Podsvjesno, kažem, nije nizak prag za srednje škole, to bi opet trebalo da bude veća garancija kvalitetnog rada, a šta će od toga biti, ne znam”, iskren je opet Markov.
Naš sagovornik podseća da ovo nije prvi put u istoriji srpskog školstva da se podižu pragovi za upis u pojedine škole.
“Ako se vratimo u prošlost, recimo u devedesete, postojao je minimalan broj bodova za društveno-jezički smer koji su učenici morali da ostvare na prijemnom ispitu. To je, na primer, ako se upišu na društveni smer, bilo je 12 bodova iz srpskog i 10 iz matematike i obrnuto. Tako da uvek postoji neki pritisak od škole do škole, ali od ove godine do škole, to je” tako da imaju dovoljno vremena da barem, ako ništa drugo, poprave svoj uspjeh u osmom razredu“, kaže nam. na kraju se profesor Markov osvrnuo na najnoviji prijedlog Ministarstva prosvjete.
Podsjetimo, kako je samo Ministarstvo prosvjete objasnilo u svom saopštenju za javnost, razmatra novosti vezane za upis učenika u prvi razred srednje škole u školskoj 2027/2028. godine u cilju unapređenja kvaliteta obrazovnog procesa i postignuća učenika, a ove novine treba da budu usvojene u narednom periodu.
Predložene su izmjene i dopune Pravilnika o upisu učenika u srednje škole u školskoj 2027/2028. godine tako da učenici koji sada idu u sedmi razred imali su drugačiji upisni prag u četvorogodišnje srednje stručne škole i gimnazije.
„Ovo je omogućilo upis učenika sa relativno niskim uspjehom i predznanjem u obrazovne programe koji su po svojoj prirodi zahtjevniji, što je rezultiralo otežanim praćenjem nastavnog procesa, povećanim rizikom od školskog neuspjeha, kao i otežanim radom nastavnika u smislu usklađivanja nastavnog procesa sa različitim potrebama i nivoima predznanja učenika. Uvođenjem višeg minimalnog praga nastoji se smanjiti ovaj jaz, ali i uskladiti obrazovnu ponudu sa potrebama tržišta rada.“, poručuju iz Ministarstva prosvjete.
Do sada je minimalni prag za upis u srednje škole, kao i četvorogodišnje obrazovne profile u srednjem stručnom i umetničkom obrazovanju i vaspitanju bio 50 bodova.
(Telegraf.rs)
