Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili su u utorak navečer dvosedmično uslovno primirje, koje uključuje privremeno ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, nakon diplomatske intervencije u posljednjem trenutku koju je predvodio Pakistan. Time je otkazan ultimatum Donalda Trumpa da Iran mora kapitulirati ili se suočiti s velikim razaranjem, prenosi The Guardian.
Trumpova objava o postizanju primirja stigla je manje od dva sata prije roka kojeg je postavio u 20 sati po istočnom vremenu za bombardovanje iranskih elektrana i mostova – potez za koji su pravni stručnjaci, kao i zvaničnici brojnih država i papa, upozoravali da bi mogao predstavljati ratni zločin.
Prijetnje napadom i nagli zaokret
Samo nekoliko sati ranije, Trump je na društvenoj mreži Truth Social napisao: „Cijela civilizacija će večeras nestati, i nikada se više neće vratiti. Ne želim da se to desi, ali vjerovatno hoće.“
Američki bombarderi B-52 bili su, prema izvještajima, na putu ka Iranu prije nego što je objavljeno primirje. Međutim, do večeri je Trump saopćio da je dogovor postignut uz posredovanje Pakistana, čiji je premijer Shehbaz Sharif zatražio dvosedmični mir kako bi se „diplomatiji omogućilo da učini svoje“.
Trump je naveo da će, „pod uslovom da Islamska Republika Iran pristane na potpuno, trenutno i sigurno otvaranje Hormuškog moreuza“, obustaviti bombardovanje i napade na Iran na period od dvije sedmice.
Reakcije SAD-a, Izraela i Irana
Kasnije je američki predsjednik ovaj dan nazvao „velikim danom za svjetski mir“, tvrdeći da je Iran „dosta podnio“. Dodao je da će SAD pomagati u normalizaciji saobraćaja kroz moreuz i da će Iran imati velike ekonomske koristi tokom obnove.
Stav Izraela bio je nekoliko sati nejasan, ali neposredno prije ponoći po istočnom vremenu, premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Izrael podržava američko primirje s Iranom, uz napomenu da se ono ne odnosi na sukobe s Hezbollahom u Libanu.
Pakistanski premijer ranije je tvrdio da primirje obuhvata „sve, uključujući Liban“.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je da Iran prihvata primirje, navodeći da će tokom dvije sedmice biti omogućen siguran prolaz kroz Hormuški moreuz u koordinaciji s iranskim oružanim snagama.
Nejasnoće oko mirovnog plana
Proces primirja dodatno je zakompliciran kada je Iran objavio dvije različite verzije plana od 10 tačaka koji bi trebao biti osnova za pregovore. Trump ga je opisao kao „izvodivu osnovu“.
U verziji na farsiju uključena je formulacija „prihvatanje obogaćivanja“ u vezi s nuklearnim programom Irana, dok ta formulacija nije bila prisutna u verzijama na engleskom jeziku koje su dijeljene novinarima.
Pakistan je pozvao SAD i Iran na razgovore u Islamabadu u petak. Teheran je potvrdio dolazak, dok Washington još nije zvanično odgovorio.
Ekonomske posljedice i tržišne reakcije
Nakon objave primirja, cijene nafte su naglo pale, berze porasle, a dolar oslabio, jer su tržišta reagovala optimistično na mogućnost obnove protoka nafte i plina kroz Hormuški moreuz.
Ipak, uprkos primirju, napadi su se nastavili u satima nakon objave. Prije isteka roka izvedeni su zračni napadi na mostove i željezničku stanicu u Iranu, dok su SAD gađale vojnu infrastrukturu na ostrvu Kharg, ključnom centru iranske naftne industrije.
Ovaj iznenadni preokret dolazi nakon pet sedmica sukoba, tokom kojih nije bilo naznaka da je Iran spreman na predaju ili odustajanje od kontrole nad Hormuškim moreuzom – ključnim putem za oko petinu svjetske energije.
Iako je ranije odbacio mirovni plan kao „nedovoljan“, Trump je često pomjerao rokove tokom sukoba.
Reakcije međunarodne zajednice
Međunarodne reakcije bile su oprezno pozitivne: Vijest o postizanju privremenog primirja dočekana je širom svijeta s opreznim optimizmom, ali i jasnim upozorenjima da predstoji još mnogo posla kako bi se osigurao trajan mir.
Ministarstvo vanjskih poslova Iraka pozvalo je na „ozbiljan i održiv dijalog“ između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući da je ključno rješavati temeljne uzroke sukoba, a ne samo njegove posljedice. U Bagdadu smatraju da bez dubinskog političkog rješenja postoji rizik od ponovne eskalacije.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je da postignuti dogovor mora predstavljati ključni prvi korak ka trajnom miru. Upozorio je da bi nastavak rata imao nesagledive posljedice, ne samo za region već i za globalnu sigurnost i ekonomiju.
Australska vlada reagovala je oprezno, poručivši da najnoviji razvoj događaja ne znači automatski kraj krize s gorivom. Iako su cijene nafte pale zbog očekivanja da će ponovno otvaranje Hormuškog moreuza stabilizirati snabdijevanje, ministar energetike Chris Bowen naglasio je da javnost ne bi trebala prerano donositi zaključke. Istakao je da iako je napredak dobrodošao, još nije moguće tvrditi da je moreuz u potpunosti otvoren niti da će cijene odmah pasti.
Sličan ton dolazi i iz Novog Zelanda, gdje je glasnogovornik ministra vanjskih poslova Winstona Petersa pozdravio „ohrabrujuće vijesti“, ali je istakao da i dalje postoji značajan posao koji treba obaviti kako bi se osiguralo trajno primirje i dugoročna stabilnost.
Japan je izrazio očekivanje da će ovaj potez dovesti do konačnog sporazuma nakon najavljenih pregovora između Washingtona i Teherana. Glavni sekretar kabineta Minoru Kihara opisao je primirje kao pozitivan korak i naglasio potrebu za smanjenjem tenzija na terenu. Također je potvrđeno da japanska premijerka Sanae Takaichi nastoji organizovati razgovore s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom. Za Japan, koji oko 90 posto sirove nafte uvozi iz Bliskog istoka, stabilnost Hormuškog moreuza ima ključni strateški značaj.
Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje izrazilo je nadu da će pregovori između dvije strane biti uspješno okončani, što bi omogućilo brzu obnovu mira i stabilnosti na Bliskom istoku. Također su naglasili važnost osiguravanja slobodne i sigurne plovidbe za sve brodove kroz Hormuški moreuz, što je od presudne važnosti za globalnu trgovinu i energetsku sigurnost.
Datum i vrijeme objave: 08.04.2026 – 08:37 sati
