Donald Trump iskoristio je obraćanje naciji u udarnom terminu u srijedu navečer kako bi proglasio jednomjesečni rat u Iranu uspješnim i „blizu završetka“, uprkos sve većem sukobu koji je izazvao ekonomske potrese širom svijeta, narušio transatlantske saveze i smanjio predsjednikovu popularnost, prenosi The Guardian.
U obraćanju iz Bijele kuće, Trump je izjavio da je američko „malo putovanje“ u Iran gotovo ispunilo „sve vojne ciljeve Amerike“, ali nije ponudio jasne detalje o tome kako planira okončati sukob u naredne „dvije do tri sedmice“.
„Na pragu smo okončanja zlokobne prijetnje Irana Americi i svijetu“, rekao je Trump u 19-minutnom govoru iz Bijele kuće. „Mi imamo sve karte. Oni nemaju nijednu.“
Ekonomski udar i rast cijena energenata
Priznajući ekonomske posljedice sukoba, Trump je porast cijena goriva nazvao „kratkoročnim“ i okrivio Iran, uz tvrdnju da su Sjedinjene Države postale energetski nezavisne.
Ipak, cijene nafte su porasle, a azijska tržišta pala odmah nakon njegovog obraćanja, koje nije umirilo investitore zabrinute zbog zatvaranja Hormuškog moreuza. Trump je ponovio poziv drugim državama da pomognu u osiguravanju ove ključne tačke za transport nafte: „Zgrabite ga i čuvajte.“
Iran je praktično zatvorio moreuz od početka sukoba, što je dovelo do naglog rasta cijena nafte. U SAD-u je cijena goriva ove sedmice prvi put od 2022. premašila prosjek od 4 dolara po galonu.
Neizvjesnost na tržištima i vojni uspjesi
Trump nije spomenuo rok koji je ranije postavio Iranu za ponovno otvaranje moreuza. U međuvremenu, cijena brent nafte porasla je za 4,9 % na 106,16 dolara po barelu, dok je zlato palo za 2 %, a srebro za 4,9 %.
Govoreći o postignućima, Trump je tvrdio da su iranska mornarica i zračne snage uništene, čime je zemlja oslabljena i „više nije prijetnja“ SAD-u i svijetu. Ipak, naglasio je da će SAD nastaviti snažne napade na Iran u narednim sedmicama.
„Vratit ćemo ih u kameno doba, tamo gdje pripadaju“, rekao je, iako je istovremeno naveo da su „razgovori u toku“.
Oštre političke reakcije u SAD-u
Demokrate su govor ocijenile kao „nepovezan“ i nedovoljan za odgovore na osnovna pitanja građana.
Senator Mark Warner izjavio je da Trump duguje Amerikancima više objašnjenja o sukobu koji je povećao cijene goriva i osnovnih potrepština, s dugoročnim posljedicama po ekonomiju. Senator Chris Murphy dodao je: „Niko u Americi nakon ovog govora ne zna da li eskaliramo ili deeskaliramo sukob.“
Republikanski senator Ted Cruz podržao je Trumpa, dok je bivša kongresmenka Marjorie Taylor Greene izjavila da je iz govora čula samo „rat“, bez rješenja za smanjenje troškova života.
Rat se nastavlja: hiljade mrtvih i eskalacija nasilja
Rat se nastavlja, s hiljadama poginulih u Iranu i širom Bliskog istoka od 28. februara. Teheran je pogođen novim napadima u srijedu ujutro, dok je Izrael saopćio da je izveo dvije serije udara i ubio visokog komandanta Hezbollaha u Bejrutu.
Iran je uzvratio raketnim napadima na centralni Izrael i druge dijelove regiona, uključujući napade neposredno prije početka jevrejskog praznika Pesaha.
Prema procjenama Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, najmanje 1.900 ljudi je poginulo, a 20.000 ranjeno u Iranu, iako je precizan broj teško potvrditi.
U Libanu je poginulo više od 1.300 ljudi, većinom civila, dok Hezbollah navodi da je među poginulima oko 400 njihovih boraca. U Izraelu je stradalo 19 osoba, a 515 ih je ranjeno.
Najmanje 13 američkih vojnika je poginulo, dok su stotine ranjene.
Nejasni ciljevi i kontradiktorne poruke
Američke snage su pogodile više od 12.300 ciljeva u Iranu od početka operacije „Epic Fury“, prema Centralnoj komandi SAD-a.
Trumpova administracija slala je kontradiktorne poruke o ciljevima rata. Predsjednik je više puta tvrdio da Iran želi primirje, što je Teheran odbacio kao „neutemeljeno“.
Dodatnu konfuziju stvara pitanje s kim Trump zapravo komunicira, s obzirom na to da Iran ima novog vrhovnog vođu Mojtabu Hameneija, dok je predsjednik Masoud Pezeškian na funkciji od jula 2024.
Poruke iz Irana i kritike saveznika
Iranski predsjednik Pezeshkian obratio se direktno američkom narodu, pitajući: „Koji interesi Amerikanaca se zapravo štite ovim ratom?“
On je sugerirao da je SAD ušao u sukob pod pritiskom Izraela, te da su iranski napadi „legitimna samoodbrana“.
Istovremeno, Trump je kritikovao američke saveznike zbog odbijanja da se uključe u rat i razmatrao povlačenje SAD-a iz NATO-a, koji je ranije nazvao „papirnim tigrom“.
Šta slijedi: kraj ili nova eskalacija?
Trump je nagovijestio da bi primirje moglo zavisiti od ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, ali i da bi američke snage mogle brzo napustiti Iran, uz mogućnost povremenih udara.
Iako je sukob ušao u petu sedmicu, ključni ciljevi SAD-a i dalje su nejasni. Trump je umanjio zabrinutost oko iranskog nuklearnog programa, iako je ranije tvrdio da je to glavni razlog za rat.
U međuvremenu, hiljade američkih vojnika ostaju u regionu, ostavljajući otvorenu mogućnost šire kopnene ofanzive nakon višesedmičnih zračnih napada.
Datum i vrijeme objave: 02.04.2026 – 09:37 sati
