- 1. Koje temperature možemo očekivati tokom proljeća?
- 2. Kakav će biti trend padavina?
- 3. Očekujemo li poplave?
Počinje proljeće, sezona koju karakteriše nestabilno vrijeme sa brzim promjenama toplih i hladnih vazdušnih masa, što proljeće čini jednim od najnepredvidivijih godišnjih doba.
Prema trenutno dostupnim podacima RHMZ-a, tokom proljeća 2026. godine očekuje se pozitivno odstupanje temperature od oko +1 stepen u odnosu na referentni klimatološki period (1991. – 2020.). Ovako blago pozitivno odstupanje temperature tokom proleća uklapa se u širi trend klimatskih promena, koji se u Srbiji jasno uočava poslednjih decenija.
Donosimo detaljnu prognozu za proljetni period sa predviđanjima temperatura, padavina, uticaja na okoliš, biljke i općenito sve žive sisteme.
Koje temperature možemo očekivati tokom proljeća?
Prosječne sezonske temperature zraka očekuju se u nižim predjelima od 11 do 15 stepeni, a u gorju od 3 do 8 stepeni. Odstupanja temperature biće veća u martu, odnosno biće 2 do 5 stepeni toplije od uobičajene, dok se toplo vrijeme očekuje u aprilu i maju. Predviđeno je 12-20 letnjih dana (sa maksimalnom temperaturom iznad 25 stepeni).
Prognoza je od 5 do 18 mraznih dana, dok na planinama može biti i do 45 dana sa mrazom, ali je broj dana sa temperaturom ispod nule svakako manji od prosjeka.
Nijedan živi sistem nije imun na klimatske promjene
Iako se vrijednost od oko +1 °C na prvi pogled ne čini značajnom, u praksi dovodi do ranijeg početka vegetacije i sve češćeg pomjeranja fenoloških faza biljaka.
Zbog sve toplijih zima i ranijeg zagrijavanja tokom kasne zime i ranog proljeća, biljke češće listaju i cvjetaju ranije nego u prošlosti. Ovaj fenomen je već uočen na globalnom nivou. Međutim, raniji razvoj biljke nosi sa sobom povećan rizik.
Problem nastaje zbog čestih prodora hladnog zraka – koji dovode do pojave kasnih mrazeva, imaju mnogo veću mogućnost oštećenja jer se javljaju u osjetljivijoj fazi razvoja biljaka.
U Srbiji su ovakvi scenariji već postali realnost: ranije pomeranje vegetacije (do deset dana), u kombinaciji sa kasnim mrazevima, dovodi do čestih gubitaka u voćarstvu. Klimatske promjene ne znače samo postepeno zagrijavanje, već i povećana učestalost ekstremnih i nepovoljnih kombinacija vremenskih uslova.
Osim uticaja na poljoprivredu, proljetne temperaturne fluktuacije značajno utiču na zdravlje ljudi. Nagle vremenske promjene – smjena toplih i hladnih perioda – predstavljaju stres za organizam, posebno kod hroničnih bolesnika i osoba sa kardiovaskularnim problemima. Također, ranije zagrijavanje doprinosi ranijem početku sezone polena, što može pogoršati simptome kod osoba s alergije i astma.
Osim temperature, povećava se i učestalost ekstremnih događaja
Klimatske promjene donose ne samo postepeno zagrijavanje iznad uobičajenih prosjeka, već i opasnost od ekstrema koji su sve izraženiji – poput kasnih mrazeva.
Zato je u kontekstu klimatskih promjena sve važnije posmatrati ne samo prosjeke, već i raspon i promjenjivost vremenskih uslova, jer oni imaju najveći uticaj na ekosisteme, poljoprivredu i zdravlje ljudi.
Kakav će biti trend padavina?
Tokom proljeća 2026. godine očekuje se između 140 i 200 mm padavina na tromjesečnom nivou (mart, april, maj), a na planinama 210-300 mm, što je u granicama prosjeka za ovaj period godine.
Iako je ukupna količina padavina tokom proljeća u granicama višegodišnjeg prosjeka, njihova raspodjela unutar sezone sve više odstupa od uobičajene. Umjesto ravnomjerno raspoređenih padavina, sve češće se javljaju duži sušni periodi koji su prekinuti kratkotrajnim, ali intenzivnim epizodama.
Duži intervali sušenjakao i sušniji mart, može dovesti do isušivanja površinskog sloja tla i stresa za biljke u ranim fazama razvoja, dok je povratak češćih padavina u aprilu i maju praćen pljuskovima i obilnijim kišama. U takvim slučajevima jaka voda ispire tlo jer tlo ne može odjednom apsorbirati veliku količinu vode, što predstavlja dodatni problem za biljke, dok takve situacije u urbanim sredinama stvaraju poplave, probleme u saobraćaju itd.
Shutterstock.com
Očekujemo li poplave?
Spomenimo i pozitivne efekte. S obzirom da su zime sve blaže i sa manje snježnog pokrivača, smanjuje se i rizik od naglog topljenja snijega u proljeće.
Na ovaj način se smanjuje vjerovatnoća velikih proljetnih poplava uzrokovanih kišom i topljenjem snijega, što je u prošlosti često predstavljalo značajan rizik.
Međutim, važno je to naglasiti ovaj efekat ne isključuje rizik od drugih vrsta poplavaprvenstveno bujične, koje su sve češće zbog intenzivnijih padavina u kraćem vremenskom periodu. Stoga se i u uvjetima manjeg snježnog pokrivača hidrološki rizici ne smanjuju u potpunosti, već se njihova priroda mijenja.
U skladu sa savremenim trendovima
Gledano u cjelini, očekivani vremenski uslovi tokom proljeća 2026. dobro ilustruju savremene klimatske trendove – umjereno toplijim uslovimaprosječne količine padavina, ali sa izraženijom varijabilnosti i sve većim značajem ekstremnih događaja tokom sezone.
Odstupanja temperature biće veća u martu, odnosno biće 2 do 5 stepeni toplije od uobičajene, dok se toplo vrijeme očekuje u aprilu i maju. Najviše će biti 15 dana sa minimalnom temperaturom ispod 0 stepeni, ali je prognozirani broj mraznih dana svakako manji od prosjeka.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com
