Većina memristora danas radi tako da formira sitne vodljive niti unutar metalnih oksidnih materijala. Te se niti mogu ponašati nepredvidivo i često zahtijevaju visoke napone za rad, što ograničava njihovu upotrebu u računalstvu velikih razmjera i pohrani podataka. Istraživači Sveučilišta Cambridgepristupili su drugačije. Izradili su tanki film na bazi hafnija koji mijenja stanja bez oslanjanja na filamente. Uvođenjem stroncija i titana te korištenjem dvostupanjskog procesa rasta stvorili su PN spojeveunutar oksida na granici između slojeva. Ova struktura uređaju omogućava glatko podešavanje otpora promjenom energetske barijere na granici, umjesto stvaranja ili lomljenja niti.
University of Cambridge
Ovaj dizajn rješava glavno ograničenje postojećih memristora: “Filamentarni uređaji pate od nasumičnog ponašanja. Ali budući da se naši uređaji prebacuju na sučelju, pokazuju izvanrednu ujednačenost od ciklusa do ciklusa i od uređaja do uređaja“, objašnjavaju istraživači u časopisu Science Advances.
Narukvica koja upravlja robotskom rukom
MIT-ovi inženjeri dizajnirali ultrazvučnu narukvicu koja precizno prati pokrete ruke korisnika u stvarnom vremenu. Narukvica, predstavljena u časopisu Nature Electronics, stvara ultrazvučne slike mišića, tetiva i ligamenata zapešća dok se ruka pomiče, a uparena je s AI algoritmom koji kontinuirano prevodi slike u odgovarajuće položaje pet prstiju i dlana. Istraživači mogu naučiti narukvicu da uči pokrete ruke korisnika, koje uređaj komunicirati robotu ili virtualnom okruženju.
Melanie Gonick
Osoba koja nosi narukvicu može bežično upravljati robotskom rukom i manipulirati robotom da svira jednostavnu melodiju na klaviru i šutira malu košarkašku loptu u koš. S istom narukvicom može se manipulirati objektima na zaslonu računala.
Tehnologija snova
Sunce isporučuje ogromnu količinu energije na Zemlju, ali današnje solarne ćelije mogu uhvatiti samo njen mali dio. To ograničenje proizlazi iz takozvanog fizičkog plafona koji se dugo smatrao neizbježnim. No, sad su istraživači Sveučilišta Kyushu i Sveučilišta Johannes Gutenberg (JGU) u časopisu Journal of the American Chemical Societypredstavili su novi pristup prevladavanju ove barijere.
Percy Gonzalo Sifuentes-Samanamud
Koristili su metalni kompleks na bazi molibdena poznat kao spin-flipemiter kako bi dodatnu energiju uhvatili singletnim cijepanjem (singlet fission, SF), “tehnologijom snova” za poboljšanje pretvorbe svjetlosti. Ova metoda postigla je učinkovitost pretvorbe energije od oko 130 %, što premašuje tradicionalno ograničenje od 100 % i ukazuje na mogućnost izrade snažnijih solarnih ćelija.
Materijal koji prelazi između kvantnih stanja
Američki znanstvenici otkrili su rijedak kvantni materijal sposoban za prebacivanje između dva različita elektronska stanja na zahtjev, što bi moglo otvoriti vrata bržim računalnim čipovima i adaptivnim senzorima. Novo, promjenjivo kvantno svojstvo istraživači Nacionalnog laboratorija Argonne (ANL) identificirali su u novoj vrsti niklovog sulfidnog materijala KxNi4S2 (0 ≤ x ≤ 1). Spoj se, kažu, sastoji od nikla i sumpora smještenih između slojeva kalija koji može biti prisutan u različitim količinama od nule do jedan, ovisno o uzorku.
Hengdi Zhao
Ovo otkriće, predstavljeno u časopisu Matter, moglo bi se, uvjereni su istraživači, iskoristiti prilikom izrade brzih tranzistora, adaptivnih senzora i drugih uređaja koji zahtijevaju upravljanje elektroničkom strukturom materijala u hodu.
Pivo od CO₂ iz razrijeđenog zraka
Kalifornijska craft pivovara Almanac Beer i Aircapture, tvrtka usmjerena na izravno hvatanje zraka (DAC), lansirali su Flow – Clean Air Edition (Flow – CAE), prvo pivo gazirano ugljikovim dioksidom dobivenim izravno iz zraka.
Ovaj pristup preoblikuje ugljikov dioksid kao lokalizirani ulaz, a ne kao hlapljivi nusprodukt. Sustav se nalazi unutar pivovare u Alamedi, izvlači CO₂ iz okolnog zraka i pročišćava ga do kvalitete pića prije nego što ga uvede u proces kuhanja. Uređaj proizvodi tekući CO₂ čistoće 99,999 %, što premašuje standardne zahtjeve.
Sitni senzori otkrivaju rak
Koristeći ultrabrzu tehnologiju 3D mikro-printanja, istraživači Instituta za fotoniku i napredno očitavanje Sveučilišta u Adelaideu i Sveučilišta u Stuttgartu razvili su sićušne senzore koji ciljaju specifične biomarkere i ispisuju se izravno na vrh optičkih vlakana. Ovi senzori mogu pratiti nekoliko signala istovremeno, uključujući temperaturu i kemijske promjene, te tako pružiti pouzdane i jasne informacije o bolesti na minimalno invazivan način.
Adelaide University
Nova tehnologija djeluje tako da otkriva promjene u tijelu uzrokovane rakom na molekularnoj razini putem svjetlosti. Molekule emitiraju svjetlost kada dođu u kontakt s nusproduktom raka, a količina svjetlosti koju emitiraju ovisi o koncentraciji stanica raka, objašnjavaju istraživači u radu koji objavljuje časopis Advanced Optical Materials.
Čipovi koji prepoznaju deepfake
Istraživači ETH Zurich razvili su tehnologiju koja omogućava provjeru autentičnosti podataka senzora, uključujući slike ili videozapise. Koncept, predstavljen u časopisu Nature Electronicsuključuje kriptografsko potpisivanje slika, videozapisa ili audio signala unutar senzorskog čipa u trenutku kad su snimljeni. Ovaj potpis omogućava provjeru da li podaci doista potječu s kamere ili uređaja za snimanje, označava kad su snimljeni i osigurava da nisu mijenjani.
Felix Franke / ETH Zurich
“Ako su podaci potpisani u trenutku snimanja, svaka kasnija manipulacija ostavlja tragove. Da bi se manipuliralo podacima, čip bi morao biti fizički napadnut, što bi zahtijevalo ogroman tehnološki napor tako da bi masovno generiranje manipuliranog sadržaja za društvene mreže bilo praktički nemoguće“, objašnjavaju istraživači. Potpise koje generira senzor proizvođači kamera mogli bi pohraniti u javno dostupnu, nepromjenjivu knjigu podataka, npr. blockchain, što bi svakome omogućilo da u bilo kojem trenutku provjeri autentičnost dotičnih podataka usporedbom potpisa čipa pohranjenog u knjizi podataka s izvornim podacima i potvrdom njegovog izvora.
Komercijalni kvantni orbitalni oblak
Proizvođač poluvodiča SEAL SQ planira izgraditi prvi komercijalni kvantni prostorni orbitalni oblak (Quantum Spatial Orbital Cloud, QSOC) kako bi zainteresiranim ustanovama omogućio nepropusnu komunikaciju i kvantnu sigurnost. U suradnji sa sestrinskom tvrtkom WISeSat lansirat će konstelaciju 100 satelita koja će biti u potpunosti operativna do 2033.
SEAL SQ
Korisnicima svoje usluge Seal SQ će nuditi orbitalni oblak za kvantne komunikacije.
Motor poputljudskih mišića
Britanski znanstvenici su razvili mrežu mehaničkih motora koji oponašaju molekularne mehanizme koji su temelj kontrakcije ljudskih mišića. Otkrića Sveučilišta u Bristolu, objavljena ovog tjedna u časopisu Journal of the Royal Society Interface, mogla bi, kažu, otvoriti nove mogućnosti za umjetne mišiće u robotici.
University of Bristol
Istraživači su pokazali da mreže jednostavnih mehaničkih motora mogu replicirati ključne značajke aktomiozina, molekularnog mehanizma koji podupire mišićnu kontrakciju. Umjesto izravnog modeliranja ovih složenih molekularnih interakcija, stvorili su pojednostavljeni sustav u kojem motori međusobno djeluju samo putem kratkog mehaničkog kontakta unutar pažljivo dizajnirane geometrije. Ta bi saznanja mogla utjecati na buduća istraživanja u biologiji i inženjerstvu te potaknuti razvoj adaptivnih umjetnih mišića koji se prirodno organiziraju, umjesto da se oslanjaju na složene upravljačke sustave.
Datum i vrijeme objave: 28.03.2026 – 09:06 sati
