Oni su svoje mišljenje dali nakon što je nevladino udruženje Građanska akcija krajem prošle godine podnijelo inicijativu u kojoj se navodi da sadašnji sistem favorizuje stranačke lidere i njihove lične interese i stvara prostor za političku razmjenu pozicija.
Sistem u kome se dodeljuju mandati po redosledu na izbornoj listi je zakonit i funkcionalan i ne nosi koruptivne rizike, ali se uvek može unaprediti kako bi bio transparentniji i bliži volji građana, ocenila je Agencija za sprečavanje korupcije.
Oni su svoje mišljenje dali nakon što je nevladino udruženje Građanska akcija krajem prošle godine podnijelo inicijativu u kojoj se navodi da sadašnji sistem favorizuje stranačke lidere i njihove lične interese i stvara prostor za političku razmjenu pozicija.
U Agenciji za prevenciju korupcije ne vide korupcionaške rizike u načinu dodjele mandata po redoslijedu na izbornim listama, ali ukazuju da bi trebalo otvoriti širu javnu raspravu o eventualnim promjenama izbornog sistema.
Kako se navodi u mišljenju na inicijativu Građanske inicijative, ASK je, postupajući u skladu sa zakonom, detaljno analizirao inicijativu i važeće propise, uključujući Zakon o izboru odbornika i poslanika, Zakon o sprečavanju korupcije, Ustav Crne Gore, kao i međunarodne standarde za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Zaključeno je da sadašnji sistem, u kojem kandidati ulaze u parlament po redoslijedu na listama, ne stvara osnov za korupciju, prenosi Dan.
“Sve dok crnogorsko izborno zakonodavstvo počiva na proporcionalnom izbornom sistemu i zatvorenim izbornim listama, pitanje raspodjele mandata ne može biti sporno, niti predstavlja korupcionaški rizik”, navode iz ASK-a.
Građanska akcija se u inicijativi posebno ukazala na član 96. Zakona o izboru odbornika i poslanika, prema kojem mandati koje je lista osvojila automatski pripadaju kandidatima po redu sa liste. Time se, smatra pokretač inicijative, otvara mogućnost zloupotrebe, jer redoslijed određuju podnosioci liste, čime se, kako tvrde, stvara prostor za političku trgovinu pozicijama, uključujući neposredna rukovodna mjesta u državnim organima i članstvo u Sudskom i Tužilačkom savjetu.
Agencija, međutim, naglašava da su pravila u tom dijelu unaprijed jasno definisana, te se glasa za izborne liste, a ne za pojedince, a mandati se dijele proporcionalno broju osvojenih glasova.
“Ukoliko jedan od izabranih kandidata ne preuzme mandat, njegovo mjesto automatski pripada sljedećem kandidatu sa liste, što je takođe precizno regulisano zakonom. Nakon što je izborna lista potvrđena, ne može se dovoditi u pitanje nakon izbora, već se mandati dodjeljuju po unaprijed utvrđenom redoslijedu”, stoji u stavu ASK-a.
Podsjetili su na pravila o nespojivosti funkcija i ograničenja za javne službenike, koja dodatno štite od zloupotreba. Kako su naveli, javni funkcioner ne može biti predsjednik niti član organa uprave ili nadzora privrednog društva ili pravnog lica u državnom vlasništvu, niti može ostvarivati prihode ili naknade po osnovu članstva u tim organima, osim u posebno dozvoljenim slučajevima. Kako navode iz Agencije, ove mjere smanjuju potencijalne rizike od korupcije i čine postojeći sistem sigurnijim.
Međutim, kako su istakli u njihovom mišljenju, pitanje većeg uticaja birača na izbor pojedinačnih kandidata, odnosno mogućeg uvođenja otvorenih lista ili različitih modela, ostaje otvoreno i zahtijeva širi društveni dijalog.
“Promjene koje bi omogućile biračima da direktno utiču na redosljed kandidata zahtijevaju angažman političkih aktera, stručne javnosti i građana, kako bi se sistem dodatno unaprijedio”, navodi se u mišljenju.
