Prije dvije godine, 21. marta 2024. godine, Evropsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. Na dan ispunjen optimizmom, znamenitosti širom zemlje osvijetljene su u bojama zastave Evropske unije, s nadom u novi početak.
Pristupni pregovori, kao strukturirani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji Bosnu i Hercegovinu koče dugi niz godina. Pregovori su najefikasniji način za jačanje funkcionisanja demokratskih institucija jedne zemlje, osiguranje vladavine prava i radikalno poboljšanje životnog standarda, kao što je to bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu ka članstvu.
Dvije godine kasnije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza eksploatacija značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je još jedna propuštena prilika na pomolu.
Stav Evropske unije je jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Međutim, članstvo ove zemlje ne možemo poželjeti više od lokalnih vlasti. Isto tako, moramo jasno staviti do znanja da propuštene prilike imaju cijenu.
Rizici da se ništa ne učini za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije evropske integracije, neuspjele reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak, zaostajanje za susjedima. Rokovi vezani za Reformsku agendu Plana rasta i dalje se propuštaju. Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti smanjenju sredstava namijenjenih Bosni i Hercegovini u iznosu do 976,6 miliona eura prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti veliku razliku za građane. Neiskorištenje takvih mogućnosti je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.
U trenutnom veoma nestabilnom i neizvjesnom geopolitičkom okruženju, postoji snažan zamah prema proširenoj Evropi u kojoj cvjetaju mir, stabilnost i prosperitet. Neke zemlje kandidati, u regionu i šire, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst da poduzmu značajne korake na svom evropskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmatraju ponovno pokretanje pristupnih pregovora. Nažalost, isti nivo političke volje i ambicija nedostaje u Bosni i Hercegovini.
Prednosti napretka na evropskom putu su opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje sada prednjače na putu ka članstvu nisu gledale na izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije kao na “zahtjeve iz Brisela”, već kao na temelje države koja funkcionira u interesu vlastitih građana. Bez toga ekonomski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi i dalje odlaze. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije sa Evropskom unijom, na primjer kroz pristupanje Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA), što bi drastično smanjilo troškove prekograničnih transfera. Opsežne reforme će poboljšati poslovno okruženje i privući investicije. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i mogućnosti kao građani cijele Evropske unije.
Smatramo da je sada pravo vrijeme za političku volju i djelovanje države. Izborna godina ne bi trebala biti izgovor za nedjelovanje. Istinska posvećenost osiguravanju koristi od članstva u EU za građane zahtijeva da reforme vezane za EU budu visoko na političkom planu.
Određeni napredak je postignut u protekle dvije godine. Nakon dužeg odlaganja, Reformska agenda je konačno usvojena. Ali usvajanje na papiru ne znači implementaciju u praksi. Ključni koraci još uvijek nisu završeni, uključujući ratifikaciju Sporazuma o instrumentu i Sporazuma o zajmu, koji, osim imenovanja koordinatora za Reformsku agendu, čine pravni osnov za bilo kakve isplate. Upravo iz tog razloga, predfinansiranje u okviru Plana rasta u iznosu od 68 miliona eura, na koje Bosna i Hercegovina ima pravo, još uvijek nije dostupno.
EU naglašava punu podršku i pomoć na evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali ne može biti zamjena za domaće vodstvo. Politički akteri u zemlji su ranije, pa tako i u periodu prije odluke Evropskog savjeta prije dvije godine, pokazali da se, kada postoji politička volja, može postići konsenzus i pronaći rješenja koja će svima koristiti. Vrijeme je da se ponovo pronađe ta politička volja.
Datum i vrijeme objave: 21.03.2026 - 11:05 sati
