SARAJEVO, BANJALUKA – U BiH supsidijarnu zaštitu imaju građani više od 20 zemalja, među kojima su, na primjer, Kamerun, Palestina i Runada, ali i neke susjedne zemlje, poput Srbije i Crne Gore.
Supsidijarna zaštita u Bosni i Hercegovini: ko je i koliko ima?
- Državljani više od 20 zemalja imaju supsidijarnu zaštitu u Bosni i Hercegovini
- U 2024. godini 97 osoba dobilo je izbjeglički status za dvoje
- Ukupno 288 osoba pod međunarodnom zaštitom na kraju 2025.
- Većina živi u FBiH, a samo 12 osoba živi u RS
- Neki od njih su zaposleni ili su pokrenuli sopstveni biznis
Šta je supsidijarna zaštita i kome se priznaje
Subsidijarna zaštita se odobrava strancu koji ne ispunjava uslove za sticanje statusa izbjeglice, ako postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će se po povratku u zemlju porijekla suočiti s rizikom od teškog kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda.
“Zemlje porijekla izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini su Afganistan, Azerbejdžan, Egipat, Ekvador, Indija, Irak, Jemen, Sirija, Turska, Ukrajina, Crna Gora, Iran, Kamerun, Pakistan, Sjeverna Makedonija, Palestina, Srbija, Ruanda, Vijetnam, Rusija i Kazahstan”, navode Ministarstvo za ljudska prava BiH i Refu.
Kako izgleda procedura i koja prava imaju
Procedura je takva da Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine strancima izdaje identifikacioni dokument – izbjegličku kartu ili karticu supsidijarne zaštite. Izbjeglička karta se izdaje sa rokom važenja tri godine, a kartica supsidijarne zaštite se izdaje na isti period kao i status, koji se odobrava na godinu dana i može se produžiti za dvije.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, izbjeglicama sa priznatim statusom dodjeljuje jedinstveni matični broj (JMB), koji se zbog kraćeg trajanja statusa ne dodjeljuje strancima pod supsidijarnom zaštitom.
Podaci: Koliko zahtjeva i koliko je odobreno
Prema podacima objavljenim u Migracionom profilu BiH za 2024. godinu, u tom periodu je ukupno 21.489 osoba izrazilo namjeru da podnese zahtjev za azil u BiH. Međutim, samo 234 osobe su podnijele zahtjev za azil, što predstavlja samo jedan posto od ukupnog broja iskazanih namjera.
“U odnosu na prethodnu godinu, došlo je do značajnog povećanja broja podnesenih zahtjeva za azil. Naime, 2023. godine zahtjeve za azil podnijelo je 147 osoba, dok je 2024. taj broj bio 234, što predstavlja povećanje od 59,18 posto. Kada su u pitanju rezultati postupaka, 2024. godine je priznat status subsidicije9, dok je osobama priznat status subsidi99. za dvije osobe“, navodi se u Izvještaju o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini za 2025.
Ukupan broj i raspored
Prema podacima iz decembra 2025. godine, broj izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u BiH je 288.
“Riječ je o 44 izbjeglice i 244 stranca sa statusom supsidijarne zaštite”, navode iz resornog ministarstva.
Većina osoba u statusu izbjeglice ili u statusu supsidijarne zaštite boravi na području FBiH. U Republici Srpskoj ih je svega 12, a status međunarodne zaštite ima jedno lice u Brčko distriktu.
Prava na rad i primjeri zapošljavanja
Institucije su dužne osigurati izbjeglicama i strancima pod supsidijarnom zaštitom u BiH pravo na smještaj, rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu pomoć i dr. Neki su se zaposlili, a drugi su otvorili svoj biznis.
“Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo, tokom 2025. godine u radnom odnosu sa statusom međunarodne zaštite bilo je 37 osoba. Što se tiče samostalne djelatnosti, šest osoba je imalo registrovani obrt”, saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Pomoć organizacijama i izazovi integracije
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u BiH, kaže da su se, pored nadležnih institucija, mnoge organizacije uključile u pomoć osobama koje imaju ovu vrstu zaštite u BiH. Imamo svojih problema, kaže, ali pomažemo i strancima koliko možemo.
“Radimo, na primjer, na tome da im pomognemo da se zaposle. Dosta radimo sa tim ljudima, ima i onih koji su zaposleni, na primjer, u građevinarstvu. Imamo dosta svojih problema, ali ljudi su tu i treba im pomoći”, rekao je Zukić za “Nezavisne novine”.
Datum i vrijeme objave: 19.03.2026 - 06:50 sati
