Napad na ključni iranski naftni terminal dolazi u trenutku kada je Ormuški moreuz blokiran, a analitičari upozoravaju na moguće velike poremećaje na globalnom tržištu nafte i plina.
Energetska kriza prijeti svijetu
- Napadnut ključni iranski naftni terminal Karg
- Milioni barela mogli bi nestati sa tržišta
- Hormuški moreuz blokira petinu svjetske nafte
- Analitičari upozoravaju na rast cijena goriva
Napad na ključni iranski naftni terminal mogao bi u narednim sedmicama dodatno povećati cijene goriva širom svijeta i izazvati novi energetski šok na globalnom tržištu.
U sklopu vojne kampanje SAD-a i Izraela, u subotu je napadnuto ostrvo Karg, koje se nalazi oko 32 kilometra od iranske obale i predstavlja najvažniji izvozni terminal iranske nafte.
Kroz ovaj terminal prolazi čak devet od deset barela iranske sirove nafte, što ga čini jednim od najvažnijih energetskih čvorišta na Bliskom istoku.
Američki predsjednik Donald Trump (Donald Trump) naredio je napad na ostrvo tačno dvije sedmice nakon američko-izraelskih udara koji su započeli rat i doveli do blokade Hormuškog moreuza, podsjeća britanski list The Guardian (The Guardian).
Do sada su američke snage gađale vojne objekte na ostrvu, a ne naftnu infrastrukturu. Međutim, Trump je upozorio da bi mogao poništiti odluku ako Iran odbije ponovo otvoriti moreuz.
“Možda bismo ga udarili još nekoliko puta, samo iz zabave”, rekao je Trump u izjavi za NBC News.
Milioni buradi nestaju sa tržišta
Svako ozbiljnije oštećenje infrastrukture na ostrvu Karg moglo bi primorati Iran da smanji proizvodnju na svojim naftnim poljima.
Time bi se sa svjetskog tržišta moglo ukloniti još milion barela nafte dnevno, dok je tržište već pod utjecajem smanjenih isporuka iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Istovremeno, zatvoreno je najveće svjetsko naftno polje Safania (Safania) u Saudijskoj Arabiji, koje je decenijama proizvodilo milione barela sirove nafte.
Hormuški moreuz je praktično blokiran
Rat u Iranu ozbiljno je poremetio izvoz nafte kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.
Kroz ovaj uski morski prolaz prolazi gotovo petina svjetske trgovine naftom.
Napadi na tankere koji pokušavaju napustiti Perzijski zaljev već su uklonili oko 15 miliona barela nafte sa globalnog tržišta.
Prijeti rekordna cijena nafte
Analitičari upozoravaju da bi situacija mogla dovesti do velikog povećanja cijena energenata.
U najgorem slučaju, cijene nafte mogle bi premašiti rekordnih 147,50 dolara po barelu dostignutih tokom energetske krize 2008. godine.
Cijena Brent nafte (Brent), globalnog referentnog standarda, već je dostigla 119 dolara po barelu, prije nego što su svjetske vlade objavile oslobađanje 400 miliona barela iz strateških rezervi.
Međutim, cijene su se ponovo vratile iznad 100 dolara, nakon zatvaranja naftnih polja u Saudijskoj Arabiji, Iraku i Kuvajtu.
Prema procjenama Međunarodne energetske agencije (IEA), kombinacija zatvaranja bušotina i oštećenja infrastrukture mogla bi smanjiti globalnu proizvodnju za čak 10 miliona barela dnevno.
Problemi sa gasom
Rat je takođe poremetio globalno tržište gasa.
Katar, koji obezbjeđuje oko 20 posto svjetskih pomorskih isporuka prirodnog plina, bio je prisiljen obustaviti proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) zbog napada na energetske objekte.
Zbog toga je cijena gasa u Evropi porasla za oko 80 posto, na više od 56 eura po megavat-satu.
Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi rekao je za Financial Times da bi mogle proći sedmice do mjeseci prije nego se opskrba vrati u normalu, čak i ako se rat odmah završi.
On je upozorio da bi duža energetska kriza mogla ozbiljno uticati na globalnu ekonomiju, prenosi on tportal.
Datum i vrijeme objave: 16.03.2026 - 13:07 sati
