Kako piše Wall Street Journal, posebna zabrinutost odnosi se na poremećaje u prometu nafte kroz Hormuški tjesnac, što bi moglo izazvati dugotrajnu nestabilnost na svjetskim energetskim tržištima.
Tokom sastanaka s predstavnicima administracije, čelnici kompanija ExxonMobil, Chevron i ConocoPhillips upozorili su na ozbiljnost situacije. Izvršni direktor Exxona Darren Woods rekao je da bi cijene nafte mogle dodatno porasti ako špekulanti iskoriste trenutnu situaciju, ali i da postoji mogućnost krize u opskrbi naftnim derivatima.
Prema izvorima upoznatim s razgovorima, direktor Chevrona Mike Wirth i direktor ConocoPhillipsa Ryan Lance također su izrazili veliku zabrinutost zbog poremećaja nastalih zatvaranjem ključnog pomorskog prolaza.
Mjere koje razmatra Bijela kuća
Bijela kuća trenutno razmatra nekoliko poteza kako bi pokušala smanjiti cijene nafte. Među mogućim mjerama su ublažavanje sankcija na rusku naftu, puštanje većih količina iz strateških rezervi te potencijalno ukidanje ograničenja za transport sirove nafte između američkih luka.
Jedan od zvaničnika Bijele kuće izjavio je za WSJ da se razmatra i povećanje protoka nafte između Venezuele i Sjedinjenih Američkih Država.
Iako su sastanci opisani kao produktivni, čelnici naftnih kompanija naglasili su da postoji vrlo malo opcija koje bi mogle brzo ublažiti krizu. Složili su se da bi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca moglo biti jedino pravo rješenje kako bi se spriječila šteta koju bi dugotrajno visoke cijene nanijele globalnoj ekonomiji.
Visoki zvaničnik administracije potvrdio je da se očekuje daljnji rast cijena i da su mogućnosti za intervenciju ograničene. Dodao je i da je Pentagon predložio planove za ponovno otvaranje tjesnaca te da se administracija nada da bi se to moglo dogoditi „unutar nekoliko tjedana, a ne mjeseci“.
Razgovori o povratku u Venezuelu
Američki zvaničnici, uključujući ministra unutrašnjih poslova Douga Burguma, razgovarali su s predstavnicima Exxona i ConocoPhillipsa o mogućnosti njihovog povratka u Venezuelu. Time bi se uložile milijarde dolara u posrnuli naftni sektor te južnoameričke države.
Kompanije Exxon i ConocoPhillips povukle su se iz Venezuele 2007. godine, nakon što je tadašnji predsjednik Hugo Chavez nacionalizirao njihovu imovinu. Obje kompanije i dalje sudskim putem pokušavaju vratiti milijarde dolara za koje tvrde da im se duguju.
Pozadina krize
Hormuški tjesnac našao se u središtu energetske krize nakon što je iranski Korpus čuvara islamske revolucije objavio da zatvara prolaz za većinu brodova. Odluka je uslijedila nakon američko-izraelskih napada na Iran koji su započeli 28. februara.
Prije početka sukoba kroz tjesnac je svakodnevno prolazilo oko 20 miliona barela nafte, a prekid tog prometa doveo je do naglog rasta cijena.
U američko-izraelskim napadima na Iran do sada je poginulo oko 1300 ljudi, uključujući i tadašnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija. Iran je na napade odgovorio lansiranjem bespilotnih letjelica i raketa na ciljeve u Izraelu, Jordanu, Iraku i zaljevskim državama u kojima su raspoređene američke vojne snage.
Datum i vrijeme objave: 16.03.2026 – 10:53 sati
