Milatović je vratio informacije o Zakonu o unutrašnjim poslovima

Ističe da je nakon sagledavanja sadržaja usvojenog zakona, kao i brojnih primjedbi Evropske komisije, Udruženja pravnika Crne Gore i relevantnih nevladinih organizacija (MANS, Alternativni institut, HRA i dr.), dužan da ukaže na probleme

“Naglašavam da u potpunosti razumijem i snažno podržavam potrebu da predmetni zakon obezbijedi normativne pretpostavke za obuku kadrova u policijskom sistemu. Podržavam i napore usmjerene na odlučno “čišćenje” službe od pojedinaca koji svojim djelovanjem narušavaju integritet policijske profesije i ometaju borbu protiv kriminala, ali je borba za najvažniju profesionalnu i najčasniju funkciju policije. i osnova stabilnosti cijele države“, rekao je Milatović.

Ističe da nas činjenica da je dio sektora bezbjednosti bio kriminalizovan tokom bivšeg režima dodatno obavezuje da pažljivo biramo zakonske mehanizme za unapređenje sistema, poštujući Ustav Crne Gore i demokratske standarde koji važe u zemljama EU.

„Nakon uvida u sadržaj usvojenog zakona, kao i brojnih primjedbi Evropske komisije, Udruženja pravnika Crne Gore i relevantnih nevladinih organizacija (MANS, Alternativni institut, HRA i dr.), dužnost mi je da ukažem na problematičnost pojedinih normi, odredbe usvojenog zakona nisu usklađene sa odredbama usvojenog zakona i Uredbom EU (Opšti zakon o zaštiti podataka o zaštiti podataka (GDPR)) što Iako EK ostavlja mogućnost naknadnog usaglašavanja do kraja pregovora, sa aspekta interesa građana Crne Gore i zaštite njihovih osnovnih prava, od ključne je važnosti da se pravni okvir u ovoj osjetljivoj oblasti odmah uskladi sa najvišim evropskim standardima, a ne da se ovaj proces odlaže bez jasnih razloga za to“, navodi se u obrazloženju Skupštine.

Takođe, prema Milaotviću, uvođenje „bezbjednosnog remećenja” kao direktnog osnova za razrješenje ili trajni gubitak policijskog čina i policijskih ovlašćenja, bez vođenja disciplinskog postupka, predstavlja administrativnu arbitrarnost u kojoj se ograničavaju Ustavom zagarantovana prava (izmijenjen član 162. Zakona o unutrašnjim poslovima).

„Naime, policijski službenik je lišen prava da se upozna sa razlozima utvrđivanja povrede bezbjednosti i da se o tome izjasni, čime se obesmišljava zaštita pred Državnom žalbenom komisijom i nadležnim sudovima, a svodi se isključivo na mogućnost pobijanja rješenja iz procesnih razloga. U tom kontekstu, podsjećam da je u članu 25. stav 3. Ustava Crne Gore jasno da je pravo na odbranu Crne Gore jasno. Pretpostavka nevinosti ne može biti ograničena, čak ni u ratnim ili vanrednim uslovima, ističem i da se članom 35. Ustava utvrđuje da se svako smatra nevinim dok mu se pravosnažnom sudskom presudom ne dokaže krivica, a član 37. Ustava garantuje svakome pravo na odbranu“, rekao je.

Ističe da je Evropski sud za ljudska prava (npr. u slučaju Fazliyski protiv Bugarske) jasno zauzeo stav da sigurnosni razlozi ne mogu biti razlog za uskraćivanje jasnog i sveobuhvatnog objašnjenja i pravičnog postupka.

“Zakonom je propisano da policijskom službeniku prestaje radni odnos, između ostalog, po sili zakona, a kada se utvrdi povreda sigurnosti zbog donošenja naredbe o provođenju istrage ili pokretanju krivičnog postupka za određena krivična djela. Ovakvom odlukom direktno se suspenduje uloga suda jer Komisija koju je obrazovao ministar unutrašnjih poslova, po njenom mišljenju, “sudija policijskom praksom donosi pravosnažnu presudu pred sudom”, navodi se u saopštenju. odgovornosti države će neminovno nastati u slučajevima kada policijski službenik na navedeni način ostane bez posla, a kasnije dokaže svoju nevinost u krivičnom sudskom postupku, neminovno će dovesti do visokih odštetnih zahtjeva koje će snositi svi građani Crne Gore.

Prema njegovim riječima, odredbom usvojenog zakona omogućeno je da službenik za kojeg se utvrdi da predstavlja prijetnju bezbjednosti nakon trajnog gubitka policijskog zvanja može biti raspoređen u Ministarstvo unutrašnjih poslova i na druge poslove, osim na poslove bezbjednosnog nadzora i bezbjednosne zaštite MUP-a (član 143.b Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je dopunjen usvojenim odredbama).

“Naime, ako se sa sigurnošću utvrdi da je neko lice u kontaktu sa kriminalnim strukturama, ono je nedostojno da radi u bilo kom državnom organu, a posebno u MUP-u, bez obzira na vrstu posla. Integritet državnog službenika nije kategorija koja treba da se vezuje isključivo za policijsku službu, već i za sve druge zaposlene u javnom sektoru”, rekao je Milatović.

Prema Milatovićevim riječima, primjena novih, strožih pravila na disciplinske postupke pokrenute po starom zakonu direktno ugrožava princip pravne sigurnosti i upitna je sa aspekta člana 147. Ustava Crne Gore, koji zabranjuje povratno dejstvo zakona i drugih propisa.

“Iako Ustav dozvoljava retroaktivno dejstvo, kada je to u javnom interesu, isključenje disciplinskog postupka i uvođenje potpuno novog osnova za prestanak radnog odnosa, nakon što je postupak već pokrenut, protivno je duhu citiranog člana Ustava”, rekao je on.

Smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi za neodržavanje javne rasprave propisani članom 52. stav 2. Zakona o državnoj upravi.

“Razlog postojanja “vanrednih i hitnih okolnosti” demantuje činjenica da se Nacrt zakona nalazio u skupštinskoj proceduri skoro tri mjeseca (od 17. decembra 2025. godine). Da je zaista hitno, zakon bi bio donesen odmah po podnošenju. Uskraćivanjem prava stručnoj javnosti i građana da podnose prijedloge i primjedbe je demokratski princip. neopravdano da donosioci odluka ignorišu argumente sopstvenih građana i relevantnih stručnjaka iz ove oblasti”, rekao je on. Milatović.

Vraćanjem ovog zakona na ponovno odlučivanje, ističe Miltović, omogućava predlagaču zakona da otkloni navedene normativne nedostatke i predloži Skupštini Crne Gore zakon koji će biti u potpunosti u skladu sa Ustavom i evropskim standardima.

„Iz navedenih razloga, smatram da je potrebno redefinisati Skupštinu Crne Gore prema predmetnom zakonu. rekao je Milatović.