Prema izvještaju CNN, planovi predsjednika Donald Trump da ponovo otvori Hormuški moreuz suočavaju se sa ozbiljnim problemom, brodari i pomorci jednostavno ne vjeruju da je plovidba tamo trenutno sigurna.
Martín Izaguirre Salgado, pomorac koji radi na tankerima za tečni naftni gas, i danas čuva komadiće gelera iz napada koji se dogodio prije dvije godine dok je njegov brod plovio Crvenim morem.
Četiri projektila eksplodirala su toliko blizu broda da su sitni komadi metala padali po palubi.
„Neke od tih komadića držim kod kuće“, rekao je Salgado, koji radi kao pomorac od 2021. godine.
Za komercijalne pomorce poput njega, trenutno gotovo ništa što kaže američki predsjednik ne može ih uvjeriti da plove kroz Hormuz, strateški prolaz kroz koji inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte.
Trump je obećao državne garancije za osiguranje brodova, kao i pomorske vojne pratnje koje bi štitile tankere. Međutim, prijetnje Iran da će napasti svaki brod u tom području za pomorce su mnogo ozbiljnije od političkih obećanja.
„Dok god ispaljuju rakete ili šalju dronove prema trgovačkim brodovima, taj osjećaj nesigurnosti će ostati“, rekao je Salgado za CNN iz tankera koji se trenutno nalazi u Perzijskom zalivu.
Moreuz koji je stao
U srijedu nijedan tanker nije prošao kroz Hormuz, uski morski prolaz uz južnu obalu Irana koji je inače prepun flotile od 60 ili više brodova dnevno.
Danas je Perzijski zaliv pun tankera koji ne mogu isploviti. Među njima je i Salgadov brod, usidren uz obalu.
Velike brodarske kompanije, uključujući Maersk i Hapag-Lloyd, prestale su prihvatati većinu tereta namijenjenog zemljama Perzijskog zaliva.
Nakon izbijanja sukoba i napada SAD-a i Izraela na Iran, pomorska osiguravajuća društva povukla su ratno osiguranje za brodarske kompanije.
Postoji ozbiljna opasnost da bi cijeli globalni lanac snabdijevanja mogao biti poremećen, što bi povećalo troškove za kompanije i njihove kupce.
Cijene nafte već su skočile iznad 80 dolara po barelu, što je najviši nivo od augusta 2024. godine.
Brodari ne vjeruju u plan
Plan Donalda Trumpa zamišljen je da brodarskim kompanijama pruži sigurnost da mogu ploviti kroz moreuz.
Međutim, Gene Seroka, direktor Port of Los Angeles, kaže da ne zna nijednu brodarsku kompaniju koja bi bila spremna preuzeti takav rizik.
„Nemam nikakav dokaz da se ta obećanja mogu zaista provesti“, rekao je Seroka.
„Sa svim godinama iskustva u ovoj industriji, jednostavno ne vidim kako je to moguće. Ne možemo svjesno slati ljude na more kao žive mete.“
Prema njegovim riječima, nakon razgovora sa čelnicima brodarskih kompanija jasno je da bi samo prekid vatre mogao ponovo pokrenuti komercijalni brodski saobraćaj.
„Ne vidim nikakvu spremnost da se teret prevozi dok su posade i brodovi izloženi direktnoj opasnosti“, dodao je.
Američki plan vojne pratnje
Visoki zvaničnik američke administracije rekao je za CNN da trenutno ne postoji „tačan vremenski okvir“ za pokretanje pomorskih pratnji, ali da se radi na tome da operacija počne što je prije moguće.
Prema njegovim riječima, najveći problem trenutno je fizička sigurnost.
„Danas ne želite poslati veliki tanker kroz Hormuški moreuz, ali to bi se moglo promijeniti u skoroj budućnosti“, rekao je zvaničnik.
Američki zvaničnici smatraju da je moreuz trenutno dio aktivne ratne zone u kojoj je Iran već napao nekoliko tankera.
Vojska je sada fokusirana na ograničavanje sposobnosti Irana da destabilizuje region, nakon čega bi se moglo raditi na ponovnom pokretanju brodskog saobraćaja.
Administracija također tvrdi da rast cijena nafte i gasa predstavlja samo kratkoročni poremećaj.
„Svijet nema nikakav rizik da ostane bez energije zbog ovog sukoba, riječ je samo o privremenom skoku cijena“, rekao je zvaničnik.
Problem nije samo u tankerima
Brodarska industrija ima ogromne brige zbog rada u blizini ratne zone.
Najveća briga kompanija je sigurnost posade, kaže Sanne Manders, predsjednik globalne logističke kompanije Flexport.
Ali tu je i rizik za same brodove, čija vrijednost često prelazi stotine miliona dolara.
„Kompanije žele biti sigurne da su njihovi brodovi zaštićeni. To su izuzetno skupi resursi i niko ih neće dovesti u opasnost zbog jedne komercijalne transakcije“, rekao je Manders.
Postoji i sumnja da američka mornarica ima dovoljno brodova da prati sve komercijalne tankere.
Jakob Larsen iz danskog pomorskog udruženja BIMCO kaže da bi vojne pratnje mogle smanjiti prijetnju, ali ne mogu zaštititi sve brodove.
„Za zaštitu svih tankera u područjima kojima prijeti Iran bio bi potreban ogroman broj ratnih brodova i druge vojne opreme“, rekao je.
Lanac snabdijevanja na ivici krize
Problemi ne bi pogodili samo energetiku. Najveća svjetska kompanija za kontejnerski transport MSC Mediterranean Shipping Company već je najavila dodatne naknade za gorivo, koje će se gotovo sigurno prenijeti na kompanije, a zatim i na potrošače.
Ako blokada potraje, postoji opasnost od ozbiljnih poremećaja u globalnom lancu snabdijevanja, sličnih onima tokom pandemije.
Brodovi bi se mogli gomilati ispred luka, kontejneri završavati na pogrešnim lokacijama, a logistički problemi bi naglo povećali cijene robe.
„Što kriza duže traje, veća je šansa da će doći do zagušenja u lukama“, upozorava Manders.
Kritična situacija za zemlje Zaliva
Sukob bi mogao posebno pogoditi zemlje Persijskog zaliva. Šest arapskih država, Oman, Saudi Arabia, United Arab Emirates, Qatar, Bahrain i Kuwait, uvoze oko 85 posto svoje hrane. Ako brodski promet ostane blokiran, opskrba bi mogla postati ozbiljan problem.
U međuvremenu, Salgadov brod usidren je uz obalu Iraka još od 26. februara, oko 400 nautičkih milja od Hormuškog moreuza.
Brod još uvijek čeka da preuzme teret i zaplovi prema Bangladesh. Njegov ugovor trebao je završiti u petak, a on je već trebao biti na putu kući u Spain.
„Sada samo stojimo i ne znamo kada ćemo moći napustiti brod“, kaže on. „Najgori je osjećaj kada ste zaglavljeni i ne možete predvidjeti kada ćete se vratiti kući.“
