Delegacija EU u Podgorici saopštila je juče da izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i novog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost nisu usklađene sa pravnim tekovinama Unije.
Izvor “Vijesti” kaže da će Laković zadržati samo poslaničku funkciju i djelovati kao nezavisni poslanik
Delegacija EU u Podgorici saopštila je juče da izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i novog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost nisu usklađene sa pravnim tekovinama Unije.
Narodni poslanik i član Glavnog odbora Pokreta Evropa sada Miodrag Laković najavio je svojim stranačkim kolegama, među kojima je i lider stranke i premijer Milojko Spajić, da će podnijeti ostavku na sve stranačke funkcije ukoliko izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima budu usvojene u sadašnjem obliku, saznaju “Vijesti”.
Izvori Vijesti navode da je Laković najavio da će u tom slučaju podnijeti ostavku na mjesto predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, člana Odbora za borbu protiv korupcije i delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, te da će istupiti iz Kluba poslanika PES-a, ali će ostati u Parlamentu kao nezavisni zastupnik.
Međutim, nakon što je juče iz Delegacije EU u Podgorici saopšteno da izmjene ovog zakona i novog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) nisu usklađene sa pravnim tekovinama EU, neizvjesno je da li će i u kom obliku ovi propisi biti usvojeni.
Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) izazvale su prošle sedmice buru u Parlamentu jer je opozicija tvrdila da je “gurnuta ispod radara”, da Evropska komisija još nema konačno mišljenje i da poslanici nisu na vrijeme dobili sav materijal. Tokom rasprave, pojedini poslanici opozicije ometali su rad optužbama da se javnost obmanjuje o sporazumu i proceduri.
Izmjenama i dopunama zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima predviđena su šira ovlaštenja tajne službe, pojačana zaštita operativaca i tajnih saradnika, otpuštanje policijskih službenika za koje se utvrdi da predstavljaju bezbjednosnu smetnju, te retroaktivna primjena tih odredbi…
Opozicija je tražila jasan stav Evropske komisije o kompatibilnosti rješenja sa evropskim standardima prije usvajanja.
O ovim propisima raspravljano je na vanrednoj sjednici Skupštine u petak, ali je nakon prigovora opozicije glasanje odloženo za 6. mart, kada će se, kako je najavljeno, prvo raspravljati, a potom i glasati na redovnoj sjednici. Prema saznanjima “Vijesti”, dogovor da se o dva sporna zakona ne glasa prošle sedmice posredovao je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.
Prethodno, na sjednici Odbora za politički sistem u petak, predstavnici PES-a nisu podržali pet amandmana stranačkog kolege Lakovića na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se suštinski mijenjaju odredbe koje je predložila Vlada.
Tokom večeri u Skupštinu su doputovali i lider PES-a i premijer Milojko Spajić, kao i izvršni direktor stranke Vlade Bojović, koji je, prema nezvaničnim informacijama, prisustvovao sastanku Kluba poslanika te stranke.
Laković je u utorak u emisiji Reflektor Televizije Vijesti rekao da ostaje pri stavu da ne podržava izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u predloženom obliku.
On je kazao da se ne slaže sa “sigurnosnim smetnjama” kao osnovom za prestanak radnog odnosa, čije je uvođenje jedna od ključnih novina u zakonu.
“Ja sam jako protiv toga, ali politika nije ono što neko misli, već uvijek treba tražiti rješenje koje je dobro za zajednicu, u ovom slučaju za sektor bezbjednosti. Ako ga ne nađemo po nekom mom kriterijumu, imaću jasan stav o tome”, rekao je Laković. Na pitanje da li bi podneo ostavku, nije odgovorio.
On je rekao da je Evropska komisija dala usmeno mišljenje o prijedlozima tih zakona.
Izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjim poslovima predviđeno je uvođenje obaveznih periodičnih bezbjednosnih provjera, odnosno svakih pet godina za sve policijske službenike. Do sada je ova provjera vršena samo na osnovu zahtjeva neposrednog rukovodioca za policijske službenike na koje se zahtjev odnosi.
Predviđeno je da je utvrđivanje smetnji sigurnosti sada osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, “bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima u kojima su moguće brojne procesne zloupotrebe koje dovode do izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj”.
“Tome u prilog govori i činjenica da do sada nije okončan niti jedan disciplinski postupak za težu povredu službene dužnosti – postojanje sigurnosne smetnje za dalji rad”, navodi se u obrazloženju izmjena Zakona.
Predlaže se i da sami članovi Komisije za verifikaciju bezbjednosnih smetnji prođu bezbjednosnu provjeru od strane posebne ad-hoc komisije koju formira ministar i dostave zapisnik na osnovu kojeg se utvrđuje postojanje bezbjednosnih smetnji.
Laković je amandmanima predložio da se u sastav komisije za provjeru narušavanja sigurnosti uključi po jedan predstavnik institucije ombudsmana i Advokatske komore, kako bi se “osigurao dodatni nivo nepristrasnosti i objektivnosti u odlučivanju”.
Predložio je i izmjenu koja uključuje obavezu informiranja policijskih službenika o razlozima, činjenicama i dokazima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje narušavanja bezbjednosti, osim u dijelu u kojem bi predstavljalo opasnost po nacionalnu bezbjednost.
Izmjenama je zatražio i brisanje odredbi prema kojima povreda sigurnosti nije teža povreda službene dužnosti i koje predviđaju automatski prestanak radnog odnosa policijskom službeniku ako dolazi na posao pod dejstvom alkohola ili droga, konzumira ih u toku radnog vremena ili odbija testiranje. Predložio je i da se odredbe starog zakona primjenjuju na policijske službenike za koje su prethodno utvrđeni sigurnosni problemi, a protiv kojih nije pokrenut disciplinski postupak prije stupanja zakona na snagu.
