Milatović vratio na ponovno razmatranje Zakon o potvrđivanju Ugovora o saradnji u oblasti energetike sa UAE Info

Prema njegovim riječima, ovaj sporazum, u formi u kojoj je usvojen, otvara ozbiljna i višestruka ustavno-pravna pitanja koja nisu adekvatno razmotrena. Ovo, navodi, nije reforma, već opasan presedan.

„Povodom ponovnog odlučivanja o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, želim da se obratim građanima Crne Gore jasno, odgovorno i bez političkih kalkulacija. Moja odluka nije usmjerena protiv razvoja, investicija, međunarodne saradnje. Naprotiv, naprotiv, direktna zaštita pravnog poretka, to je direktna zaštita pravnog poretka. i dugoročnih interesa države Crne Gore“, rekao je Milatović.

Prema njegovim riječima, ovaj sporazum, u formi u kojoj je usvojen, otvara ozbiljna i višestruka ustavno-pravna pitanja koja nisu adekvatno razmotrena. Ovo, navodi, nije reforma, već opasan presedan.

„Prvo, Sporazumom je predviđena realizacija projekata bez primjene zakona u oblastima koncesija, javnih nabavki, javnih tendera, postupaka javnog nadmetanja i upravljanja državnom imovinom. Time se dovodi u pitanje poštovanje člana 140. stav 3. Ustava Crne Gore, koji zabranjuje narušavanje slobodne konkurencije i stvaranje domaćeg tržišnog položaja, kao i stvaranje monopovlaštenog položaja na ovom tržištu. kompanije iz zemalja koje su strateški partneri, poput SAD i zemalja članica Evropske unije, dovedene su u nepovoljniji položaj”, rekao je Milatović.

Kako je istakao, država ne smije da suspenduje svoje sistemske zakone zarad nekog pojedinačnog dogovora.

“Drugo, Sporazumom je predviđeno da Ujedinjeni Arapski Emirati neće biti predmet mehanizama rješavanja sporova definisanih sporazumima nadležnih organa. To znači da će druga strana biti izuzeta od odgovornosti u slučaju spora, što postavlja ključno pitanje: Ko i na koji način štiti državni interes Crne Gore? Međudržavna saradnja mora biti zasnovana na principu uzajamnosti, a ne na principu uzajamnosti”, kaže Milović.

Treće, dodaje predsjednik Crne Gore, Vlada se sporazumom obavezuje da sprovede sve zakonske mjere neophodne za realizaciju projekata.

“To znači da se izvršna vlast unaprijed obavezuje na izmjene zakona, iako je donošenje i izmjena zakona u isključivoj nadležnosti Skupštine Crne Gore. Ovakvom formulacijom se direktno zadire u ustavni princip podjele vlasti”, kaže Milatović.

Četvrto, kaže Milatović, Vlada se obavezuje da će obezbediti zemljište, izgraditi javnu infrastrukturu (putevi, voda, struja) i usaglasiti plansku dokumentaciju.

“Sve se to radi bez jasne finansijske procjene i bez planiranja u srednjoročnom fiskalnom okviru. Država se obavezuje na unaprijed nepoznate troškove. Odgovorna politika ne smije graditi razvoj na fiskalnoj neizvjesnosti. Peto, podsjećam da je gotovo identičan sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina već doveden u pitanje od strane Evropske komisije, a ista inicijativa pred sudom je i predmet javne rasprave o Ustavu. po tom pitanju, što je izuzetno rijedak potez, upravo zbog ozbiljnosti ustavno-pravnih nedoumica.” rekao je Milatović.

Smatra da je racionalno i odgovorno čekati konačan stav Ustavnog suda.

„Crna Gora ima izbor: da li ćemo razvoj graditi na principima pravne sigurnosti, jednakosti i transparentnosti, ili ćemo otvoriti vrata presedanima koji dugoročno mogu oslabiti institucije i ugroziti interese države? Investicije su dobrodošle. Potrebna su partnerstva. Potrebna je energetska transformacija. Ali nikakav dogovor ne bi trebao biti iznad Ustava. Nikakve investicije ne bi trebale biti iznad zakona. institucionalna stabilnost zemlje Crna Gora mora biti pouzdan partner, ali prije svega mora biti pravno uređena država, Crna Gora mora ostati država sa jednakim pravilima za sve“, zaključio je Milatović.

Istovremeno, predsjednik je najavio sljedeće zakone:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zapaljivim tečnostima i gasovima;

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o izmjenama i dopunama Sektorskog sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske komisije kojim se utvrđuju pravila za upravljanje i sprovođenje finansijske podrške Unije Crnoj Gori u okviru instrumenta pretpristupne podrške za oblast politike „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ (IPARD III);

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o izmjenama i dopunama Sektorskog sporazuma između Vlade Crne Gore i Evropske komisije, kojim se utvrđuju pravila za upravljanje i sprovođenje finansijske podrške Unije Crnoj Gori u okviru instrumenta pretpristupne podrške za oblast politike „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ (IPARD);

Zakon o javnim izvršiteljima;

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Kneževine Lihtenštajn o ukidanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na porez na dohodak i imovinu i sprječavanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnog zdravlja;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvođača;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o glavnom gradu;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama zaposlenih u javnom sektoru;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obilježavanju i zaštiti kritične infrastrukture;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ostvarivanju prava na novčanu podršku za lica koja su bila zaposlena u privrednim društvima u oblasti prerade drveta i šumarstva;

Zakon o globalnom minimalnom porezu na dobit preduzeća;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora;

Zakon o prekograničnim projektima energetske infrastrukture;

Zakon o slatkovodnom ribarstvu i

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.