Iako se još ne zna na šta bi se zaštitni mehanizmi trebali odnositi, Zenović ističe da su tri teme koje su najvažnije u pregovorima.
Zvanični cilj Podgorice je da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja. Iako je evropska komesarka Marta Kos nedavno najavila da bi naredni sporazumi o pristupanju Uniji trebalo da imaju jače zaštitne mehanizme, sagovornici TVCG kažu da je to rezultat različitih okolnosti koje su se desile u posljednjih 13 godina, kada nije bilo proširenja. Uprkos tome, glavni pregovarač sa Unijom uvjeren je da će 2026. biti godina završetka pregovora. Skeptici u opoziciji kažu da posljednja dešavanja u našoj zemlji nisu dobra poruka evropskim partnerima, prenosi RTCG.
Najava da bi ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji mogao imati jače mehanizme zaštite nije iznenađenje za glavnog pregovarača Predraga Zenovića. Kaže da se ugovori razlikuju od zemlje do zemlje, a sama Unija prolazi kroz razne reforme.
„Činjenica je da su svi pristupni sporazumi u nečemu različiti, činjenica je i da Crna Gora nakon dužeg perioda stagnacije u evropskim integracijama probija led i stoga će ovaj sporazum poslužiti kao svojevrsni model za dalji proces pristupanja ostalih kandidata“, kaže Zenović.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković kaže da su snažniji mehanizmi zaštite rezultat opreza Evropske unije zbog političke situacije u pojedinim državama članicama.
„Poučena ovim iskustvima, a istovremeno imajući u vidu specifičnu političku situaciju u Crnoj Gori, evropska administracija želi da se zaštiti od mogućih negativnih uticaja koji bi mogli proizaći iz činjenice da, na primjer, trenutno imamo neke stranke u vladajućoj koaliciji koje su se zalagale za bliske odnose sa Rusijom ili su imale evroskeptičan stav“, kaže Vuković.
Iako još nije poznato na šta bi se zaštitni mehanizmi trebali odnositi, Zenović ističe da su tri teme koje su najvažnije u pregovorima, prenosi RTCC.
“To je, naravno, pitanje vladavine prava, zatim pitanje spoljne politike i pitanje veta, što bi sutra moglo otežati put državama članicama. Smatram da Crna Gora ne daje razloga za zabrinutost ni u jednom od ova tri važna segmenta, što bi se nužno moralo odraziti i na njen pristupni sporazum”, kaže on.
Čekajući početak izrade pristupnog sporazuma, Zenović kaže da ovaj dokument mora odražavati volju obje strane, ističući da je punopravno članstvo jedina prihvatljiva opcija za Crnu Goru. A to punopravno članstvo je teško ostvarivo s obzirom na posljednja dešavanja u našoj zemlji, smatra Vuković.
“Često, čak i u parlamentu, imam običaj da kažem da je u mnogim oblastima situacija takva da se ne stiče utisak da smo tako blizu kraja pristupnih pregovora”, kaže Vuković.
I dok je Zenović uvjeren da će pristupni pregovori biti završeni do kraja godine, Vuković ističe da je za ubrzanje evropskog puta neophodan angažman svih aktera.
“To trenutno ne vidim. Vidim potpuni nedostatak osjećaja odgovornosti i nekog očekivanja da će nam EU progledati kroz prste zbog geopolitičke situacije”, kaže Vuković.
“Uprkos svim poteškoćama i izazovima sa kojima se suočava mala administracija i uprkos izgubljenom vremenu, još uvijek nalazimo način da uz veliku podršku EK, ali i veliku političku sinergiju, zatvorimo poglavlja i da pregovarački proces završimo do kraja 2026. godine”, kaže Zenović.
Posljednje proširenje Europske unije bilo je 2013. godine, kada se Hrvatska pridružila europskoj porodici, a to je najduži period bez primanja novih članica.
