Privrednici u Bosni i Hercegovini iz ostvarenog prihoda svake godine plaćaju ogromne iznose na ime takozvanih parafiskalnih nameta. Radi se o različitim taksama i naknadama koje ne spadaju u oblast poreza. Ovakvih različitih taksi i naknada koje moraju plaćati privrednici u Federaciji BiH, kako nam je rekao direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić, više je od 3.000.
– Prije nekoliko godina Vlada FBiH je, zajedno sa USAID-om, uradila registar parafiskalnih nameta. Tada je u registru evidentirano oko 2.000 različitih taksi i naknada. U međuvremenu je taj broj, prema našim procjenama, povećan za više od 2.000, rekao nam je Nenadić.
Uzalud i presuda
Proteklih decenija, svaka vlada i skoro svaka stranka je prije preuzimanja vlasti, kao jednu od osnovnih stvari u svom ekonomskom programu isticala rasterećenje privrede putem ukidanja ili smanjivanja parafiskalnih nameta. Međutim, ovo obećanje do sada niko nije ispunio, a broj naknada i taksi se, kako je vidljivo, samo uvećava.
Zamolili smo Nenadića da nam, kao ilustraciju, kaže koliki iznos raznih taksi i naknada jedan privrednik na godišnjem nivou mora platiti, ili barem raspon visine parafiskalnih nameta po jednom privrednom subjektu. Njegov odgovor je pokazao svu zamršenost, ali i nelogičnost sistema parafiskalnih nameta, koji se čak može okarakterisati i kao svojevrsna zakonom uređena anarhija.
– Takav podatak mislim da niko u ovoj državi nema na jednom mjestu. Naime, svaki nivo vlasti propisuje svoje parafiskalne namete. Tako imamo naknade koje je propisala država, pa onda entiteti, pa kantoni i na kraju svaka od općina određuje svoje naknade, potpuno nezavisno od viših nivoa vlasti. Osim toga, za svaku djelatnost su propisane drugačije naknade, tako da čak i dva privredna subjekta koja djeluju u jednoj općini, ako se bave različitim djelatnostima, ne plaćaju iste takse, pojasnio je Nenadić.
Međutim, jedan primjer koji smo čuli od njega pokazuje svu “kreativnost” vlasti kada je u pitanju zavlačenje ruku u džepove privrednika. Grupa privrednika u FBiH je pokrenula apelaciju pred Ustavnim sudom FBiH tražeći da se ukinu naknade na isticanje firme na poslovnom objektu. Ustavni sud FBiH je donio odluku u korist firmi i naredio ukidanje ovih nameta.
– Ova odluka još nije provedena u cijeloj FBiH. Pojedini kantoni i općine su to pokušali izbjeći, tvrdeći da se odluka Ustavnog suda FBiH odnosi samo na one kantone i lokalne zajednice iz kojih dolaze poslovni subjekti koji su uložili apelaciju. Nakon toga je Ustavni sud FBiH dao mišljenje da se njegova odluka odnosi na cijelu Federaciju BiH. Međutim, ni to nije bilo dovoljno da odluka bude provedena. Pojedini kantoni i općine osluškuju da li i šta rade drugi, kako bi vidjeli šta oni mogu učiniti. Bilo je čak i primjera da su pojedine lokalne zajednice ispoštovale odluku na način da su ukinule taksu za istaknutu firmu. Međutim, nakon toga donose odluke da se istaknuta firma smatra reklamom na koju se mora platiti posebna naknada. Ima slučajeva da su te takse na reklame veće nego što su bile one na isticanje firme. Želim dodati da su ove komunalne naknade u RS-u, kao i u zemljama u našeg okruženja, već odavno ukinute, dodao je Nenadić.
Mario Nenadić: Privrednici visinu naknada ugrađuju u cijene svojih roba i usluga
Neki od primjera “maštovitih” parafiskalnih nameta su i naknade za korištenje voda. U FBiH postoji čak 17 različitih taksi za korištenje voda. Slično ovome, postoji petnaestak različitih naknada za šume.
Na državnom nivou postoji, recimo, naknada za carinjenje roba, iako se rad carinika i carinskih ureda, koji su dio Uprave za indirektno oporezivanje BiH, već finansira iz državnog budžeta. Slično je i sa naknadama za veterinarske kontrole iako je Ured za veterinarstvo državna agencija finansirana iz budžeta.
Zamislite samo da, recimo, svaki put kada se zbog bilo čega obratite policajcu, morate to i platiti, ili da u slučaju požara morate vatrogascima na licu mjesta platiti njihovu intervenciju.
– Parafiskalni nameti su arhaičan oblik naplate taksi. U savremenim zemljama je ovo pitanje riješeno kroz poreze. Međutim, svi nivoi vlasti u BiH se ne žele odreći ovih prihoda. Pogotovo što se radi o gotovom novcu, jer se parafiskalni nameti, uglavnom, plaćaju na licu mjesta, uz izdavanje priznanice, rekao nam je Nenadić.
Svrha nameta
Napomenuo je i kako su privrednici svjesni da postoje naknade koje se ne mogu ukinuti. Postoje i one za koje privrednici dobiju određenu uslugu, odnosno od kojih imaju neke konkretne koristi. Takve naknade bi, dodao je, trebale biti centralizovane i regulisane na entitetskom nivou, a ne da svaki kanton i svaka općina, nezavisno jedni od drugih, određuju svoje takse. Ipak, za većinu parafiskalnih nameta nije uopće jasno kakva im je svrha i kakve koristi imaju oni koji ih plaćaju.
– Građani trebaju znati da se pitanje parafiskalnih nameta i njih direktno tiče. Naime, svaki privrednik ovu vrstu troškova ugradi u cijenu svojih roba i usluga. Što je više nameta i taksi, to će i proizvodi i usluge biti skuplji, istakao je Nenadić.
O parafiskalnim nametima smo pokušali razgovarati sa državnim i federalnim ministrima finansija Srđanom Amidžićem i Tonijem Kraljevićem. Međutim, do trenutka nastajanja ovog teksta nisu odgovarali na naše pozive i poruke. Ako i kada se odluče da govore o ovoj temi, rado ćemo objaviti njihove stavove.
Datum i vrijeme objave: 21.02.2026 – 14:00 sati
