Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika pozvali su na poštovanje Ustava i jezičku ravnopravnost
Povodom 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika, Centar za građansko obrazovanje podsjeća da je ovaj datum ustanovio UNESCO 1999. godine, s ciljem promocije jezičke raznolikosti i očuvanja jezičkog identiteta kao ključne komponente kulturnog i intelektualnog nasljeđa.
„Crna Gora je višejezična država čiji je Ustav iz 2007. godine, pored crnogorskog kao službenog jezika, u službenoj upotrebi prepoznao i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik, dok su ćirilično i latinično pismo ravnopravne“, rekao je Ivan Kašćelan, asistent na projektu CGE.
Iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO standarda, on ističe da je negiranje njegove jedinstvenosti na širem južnoslovenskom jezičkom prostoru i dalje, nažalost, institucionalizovano.
Kao novije primjere diskriminacije navodi odsustvo crnogorskog jezika na novom portalu Poreske uprave, odbijanje Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici da štampa knjigu na jotizovanoj varijanti crnogorskog jezika, kao i objavljivanje publikacije u izdanju Crvenog krsta Crne Gore da je ovo izdanje „Crveni krst Crne Gore“ na zahtjev ovog plana uradio.
Kašćelan podsjeća i na događaje iz juna 2025. godine, kada je odluka o upisu studenata na Fakultet crnogorskog jezika i književnosti (FCJK) stavljena na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore kao tačka za raspravu, dok je identična odluka za Univerzitet Crne Gore (UCG) uvrštena među materijale o kojima se ne raspravlja.
“Tako je formalna procedura pretvorena u političko pitanje. Predstavnici Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Socijalističke narodne partije (SNP) nisu glasali za finansiranje nove generacije studenata FCJK, tako da bez njihovih glasova nisu obezbijeđena sredstva. Nakon pritiska javnosti, Vlada je istog dana finansirala i izmijenila svoju odluku.
Na ponovljenom glasanju ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović iz Pokreta Evrope nisu podržali dodjelu sredstava FCJK, rekao je Kašćelan.
Pored toga, u srpskim nacionalističkim krugovima sve se više pominje potreba za izmenom člana 13. Ustava, koji reguliše pitanje jezika. HGS podsjeća da je status srpskog jezika u Crnoj Gori uređen slično rješenju u Srbiji, gdje ga član 10. Ustava definiše kao jezik u službenoj upotrebi.
“Jasno je da pokretanje promjena ima prvenstveno politički karakter i otvara prostor za dalje produbljivanje društvenih podjela”, ocijenio je Kašćelan.
Ističe da je jezička raznolikost bogatstvo Crne Gore i da nikome ne treba uskratiti pravo da se izražava na maternjem jeziku.
„Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika pozivamo sve društvene aktere da poštuju zakone i Ustav Crne Gore, posebno u dijelu koji se odnosi na status crnogorskog jezika“, zaključio je Kašćelan.
