Iako je izvoz Bosne i Hercegovine prošle godine povećan za 882 miliona KM, što je pokazatelj postepenog oporavka inozemnih tržišta, prije svega glavnih trgovinskih partnera, deficit u robnoj razmjeni nije smanjen, i on prema posljednjim podacima iznosi 13 milijardi KM, što je povećanje od 359 miliona KM. Prema podacima koje je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK BiH), vrijednost izvoza u 2025. godini iznosila je 17,42 milijarde KM, što je povećanje od 882 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 30,43 milijarde KM, što je za 1,21 milijardu KM više nego prethodne godine. Ono što je pozitivan signal kada je o ekonomskoj aktivnosti zemlje riječ, je činjenica da je u prošloj godini ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom povećan za 2,12 milijardi KM, što ukazuje na snažniji intenzitet međunarodne trgovine, kao i rast ekonomskih aktivnosti i integracije s inozemnim tržištima.
Evropska unija ostaje ključna za bh. izvoz, a Hrvatska vodeći pojedinačni partner, dok je unutar CEFTA-e zabilježen najdinamičniji rast. Na tržište Evropske unije (EU) plasirano je više od 73% ukupnog izvoza i 66% uvoza. Kako je pojasnila Belma Alihodžić, iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, na press konferenciji koju je VTK BiH organizirala jučer, umjeren rast uvoza od 2,68% i snažniji rast izvoza od 5,57% potvrdio je stabilnu i intenzivnu vanjskotrgovinsku razmjenu, pri čemu je izvoz u EU povećan za 669 miliona KM.
Ko su najznačajniji trgovinski partneri BiH
“Pokrivenost uvoza izvozom s EU iznosi 62,7%, što ukazuje na stabilan, ali i dalje deficitarana odnos, pri čemu EU zadržava poziciju ključnog partnera i glavnog pokretača bh. izvoza“, kazala je Alihodžić.
Ukupan izvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio je 2,97 milijardi KM i veći je za 135 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iz CEFTA regiona bio 4,74 milijarde KM i veći je za 229 miliona KM. Najveći obim razmjene ostvaruje se sa Srbijom, gdje je izvezena roba u vrijednosti od 1,88 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 4,10 milijardi KM.
„Na tržište EFTA-e izvezeno je 404,52 miliona KM i veći je za 64,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 603,16 miliona KM i veći je za 30,61 milion KM. Više od 70% ukupne razmjene sa EFTA-om ostvaruje se sa Švicarskom, gdje je izvoz dostigao 344,37 miliona KM, dok je uvoz iznosio 547,66 miliona KM. Bosna i Hercegovina je ostvarila porast izvoza na tzv. treća tržišta od 3,60% i ukupno je izvezeno 1,37 milijardi KM vrijednosti robe, dok je uvoz iznosio 4,85 milijardi KM i veći je za 9,48%. Od ovih tržišta, izvoz je jedino rastao u Tursku, dok je uvoz najviše rastao iz Kine“, rekla je Alihodžić.
Iako je izvoz Bosne i Hercegovine prošle godine povećan za 882 miliona KM, što je pokazatelj postepenog oporavka inozemnih tržišta, prije svega glavnih trgovinskih partnera, deficit u robnoj razmjeni nije smanjen, i on prema posljednjim podacima iznosi 13 milijardi KM, što je povećanje od 359 miliona KM.
Kako je pojasnio predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić, činjnica da su na tržištima EU i CEFTA-e bh. kompanije integrisane u regionalne i evropske lance vrijednosti, te istovremeni rast izvoza na pojedinim tržištima, uz jasnu potrebu za daljnjom diverzifikacijom i jačanjem konkurentnosti, potvrđuje da domaća privreda posjeduje značajan potencijal za dodatno unapređenje svoje pozicije na međunarodnom tržištu u narednom periodu.
“Tokom prošle godine, skoro 1000 naših kompanija učestvovalo je u posjetama sajmovima, B2B susretima, konferencijama i edukacijama koje smo organizirali. Struktura razmjene ostaje stabilna, metalska industrija zadržava najveće učešće, dok drvna industrija ostvaruje suficit i daje značajan doprinos vanjskotrgovinskom balansu”, kaže Egrlić.
Snažno povećanje izvoza električne energije, ali i njenog uvoza
Struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije.
„Ukupan rast izvoza u najvećoj mjeri rezultat je snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30% i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u izvoznoj strukturi BiH. Značajan doprinos dali su i sektori s većom dodanom vrijednošću, prije svega rast izvoza dijelova za automobilsku industriju porastao za 13% i izolovane žice za 7%, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja. Metalne konstrukcije bilježe umjeren rast od 5%, dok je izvoz namještaja blago smanjen za 2%, što ukazuje na izazove na tržištu, ali i na zadržano prisustvo bh. proizvođača u EU“, istakla je Amila Močević iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.
Dodala je da nafta i naftna ulja i dalje predstavljaju najznačajnije uvozne proizvode, s vrijednošću od 2,24 milijarde KM u 2025. godini, uprkos padu od 7%.
Uvoz automobila porastao je za 9%, a lijekova za 8%. Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101%, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na energetski disbalans i potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta. Drvna industrija ostvaruje i dalje suficit.
Uvoz automobila porastao za devet posto
„Uvoz automobila porastao je za 9%, a lijekova za 8%. Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101%, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na energetski disbalans i potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta. Bakrena žica, s uvozom od 471,8 miliona KM i rastom od 4%, zadržava značajnu ulogu jer se u velikoj mjeri koristi za dalju preradu i izvoz, potvrđujući integrisanost domaće industrije u međunarodne lance vrijednosti“, objasnila je Močević.
Agroindustrijski i prehrambeni sektor i dalje bilježi najveći deficit u robnoj razmjeni, koji u 2025. iznosi 4,24 milijarde KM, a rezultat je uvoza od 5,55 milijardi KM i izvoza od 1,32 milijarde KM.
„Iako deficit izgleda veliki, on je razumljiv s obzirom na ovisnost BiH o uvozu sirovina i proizvoda koji se kod nas ne proizvode. Izvoz agroindustrije rezultirao je povećanjem plasmana masti i ulja, mliječnih proizvoda i proizvoda na bazi žitarica. U uvozu prednjače meso i mesni proizvodi, sirće, alkoholi i pića, duhan, kafa, čaj, proizvodi na bazi žitarica i mliječna industrija, kazala je Močević napominjući kako agroindustrija ima prostora za dalji rast, ali da je za njegovo brže ostvarivanje, neophodna i snažnija podrška domaćeg tržišta.
Drvna industrija u suficitu
Drvna industrija, kako je istaknuto, tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu. Tokom 2025. godine izvoz je dostigao 2,60 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 1,45 milijardi KM, što je donijelo suficit od 1,15 milijardi KM. U istom periodu hemijska i farmaceutska industrija zabilježila je izvoz od 2,14 milijardi KM, što predstavlja blagi pad od 11 miliona KM, odnosno 1%, dok je uvoz porstao na 4,66 milijardi KM, bilježeći rast od 5%. Tekstilna industrija suočila se s padom izvoza na 1,61 milijardu KM, što je smanjenje od 47,3 miliona KM, dok je uvoz iznosio 2,32 milijarde KM i bilježi pad od 31,3 miliona KM. Istovremeno, mineralna goriva i električna energija bilježe stabilan rast uvoza. Uvoz naftnih ulja u 2025., iznosio je 2,24 milijarde KM, dok je uvoz električne energije zabilježio snažan rast i dostigao 628,96 miliona KM, odnosno povećanje od 101%.
Za veći rast izvoza neophodno povećati izvoz proizvoda s višom dodanom vrijednošću, posebno u sektorima prehrane, tekstila, autoindustrije, IT-a i diverzifikovati izvoz na takozvana treća tržišta, posebno na SAD, Tursku i Saudijsku Arabiju.
Šta se može očekivati u 2026. godini
Kada je o predviđanjima za ovu godinu riječ, naglašeno je kako se u 2026. godini očekuje da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih oscilacija. S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inozemstva, te blago povišena inflacija, mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi moglo povećati uvoz u narednom kvartalu. U izvoznoj aktivnosti očekuje se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza, pojašnjeno je, kako je neophodno povećati izvoz proizvoda s višom dodanom vrijednošću, posebno u sektorima prehrane, tekstila, autoindustrije, IT-a i diverzifikovati izvoz na takozvana treća tržišta, posebno na SAD, Tursku i Saudijsku Arabiju.
