Puno prije eksplozije generativne umjetne inteligencije, developeri su stvarali igre koje su mogle generirati vlastite svjetove. Sjetite se samo naslova poput Minecrafta ili čak originalnog Roguea iz 1980. godine, koji je stvorio cijeli žanr “roguelike” igara. Ovi i mnogi drugi naslovi kreiraju svjetove u hodu, slijedeći određena pravila i parametre. Ljudski developeri ulažu golem trud kako bi osigurali da su svjetovi koje njihove igre stvaraju zanimljivi za istraživanje i ispunjeni sadržajem. U najboljem slučaju, takve igre mogu se igrati godinama jer se okruženja i iskustva čine novima pri svakom igranju.
No, baš kao što se druge kreativne industrije bore protiv budućnosti ispunjene generičkim AI sadržajem, generativna umjetna inteligencija dolazi i po videoigre. Ipak, pitanje je hoće li ikada dostići kvalitetu onoga što ljudi danas mogu stvoriti.
Veliki igrači prihvaćaju AI, developeri zabrinuti
Generativni AI u videoigrama postao je izrazito kontroverzna tema. Igrači su bijesni zbog potencijalno nekvalitetnog sadržaja, a gotovo polovica developera smatra da je generativni AI štetan za industriju. Unatoč tome, velike gaming kompanije svejedno uskaču u mutne vode umjetne inteligencije. Krafton, tvorac PUBG-a, transformira se u “AI First” tvrtku, EA sklapa partnerstvo sa Stability AI radi razvoja “transformativnih” alata za izradu igara, a Ubisoft, kao dio velike reorganizacije, obećava “ubrzana ulaganja u generativni AI okrenut igračima”. CEO Nexona, vlasnika tvrtke koja stoji iza prošlogodišnjeg hita Arc Raiders, iznio je možda i najzloslutniju izjavu: “Mislim da je važno pretpostaviti da svaka gaming kompanija sada koristi AI”.
Veće kompanije često predstavljaju svoja ulaganja kao način za optimizaciju i pomoć pri razvoju igara, koji postaje sve skuplji. Međutim, usvajanje generativnih AI alata predstavlja potencijalnu prijetnju radnim mjestima u industriji koja je već ozloglašena po valovima otpuštanja.
Googleov Project Genie: prvi korak ili slijepa ulica?
Google je lansirao Project Genie, “rani istraživački prototip” koji korisnicima omogućuje generiranje interaktivnih svjetova pomoću tekstualnih ili slikovnih upita. Te svjetove moguće je istraživati šezdeset sekundi. Trenutno je alat dostupan samo u SAD-u korisnicima Googleovog AI Ultra plana, koji košta 249,99 USD mjesečno.
Project Genie pokreće Googleov Genie 3 AI model, koji tvrtka predstavlja kao “ključan korak na putu prema općoj umjetnoj inteligenciji (AGI)” koji može omogućiti “AI agente sposobne za rezoniranje, rješavanje problema i djelovanje u stvarnom svijetu”. Iako Google tvrdi da potencijal modela nadilazi gaming, privukao je veliku pozornost u industriji. Bio je to prvi stvarni pokazatelj kako bi se generativni AI alati mogli koristiti za razvoj videoigara, baš kao što su alati poput DALL-E i OpenAI-jevog Sora pokazali što je moguće s AI generiranim slikama i videom.
U testiranju koje je proveo The Verge, Project Genie jedva je uspio generirati iole zanimljiva iskustva. “Svjetovi” ne dopuštaju korisnicima da rade puno više od lutanja pomoću strelica na tipkovnici. Nakon isteka šezdeset sekundi, s generiranim sadržajem ne možete učiniti ništa osim preuzeti snimku onoga što ste radili, što znači da ga ne možete ni prenijeti u tradicionalni pokretač za videoigre. Iako je alat uspio stvoriti loše, neautorizirane kopije Nintendovih igara, što je pokrenulo poznata pitanja o autorskim pravima, kvaliteta nije bila ni blizu ručno izrađenim svjetovima jedne Nintendove igre. Svjetovi su bili tihi, fizika je bila traljava, a okruženja su se doimala rudimentarno.
Dan nakon objave Project Genieja, cijene dionica nekih od najvećih gaming tvrtki, uključujući Take-Two, Roblox i Unity, pale su. To je rezultiralo brzom reakcijom. Karl Slatoff, predsjednik Take-Twoa, oštro je kritizirao Genie, tvrdeći da još ne predstavlja prijetnju tradicionalnim igrama. “Genie nije pokretač za igre”, rekao je, napominjući da tehnologija poput ove “zasigurno ne zamjenjuje kreativni proces”.
Budućnost po Musku i Zuckerbergu
Google će gotovo sigurno nastaviti poboljšavati svoje Genie modele, no nejasno je hoće li se fokusirati na igre ili na svoj ambiciozni cilj postizanja AGI-ja. Međutim, drugi lideri AI tvrtki već guraju ideju interaktivnih AI iskustava. Elon Musk iz xAI-ja nedavno je tvrdio da će “visokokvalitetne” videoigre u stvarnom vremenu koje su “prilagođene pojedincu” biti dostupne “sljedeće godine”. Mark Zuckerberg iz Mete, koji sada promovira AI kao novu društvenu mrežu, zamišlja budućnost u kojoj ljudi stvaraju igru iz jednostavnog upita i dijele je sa svojim prijateljima.
Čak i u najambicioznijem scenariju, gdje AI tehnologija može stvoriti svjetove koji su jednako responzivni i zanimljivi kao igre na konzoli ili računalu, stvaranje dobre videoigre zahtijeva puno više od samog svijeta. Najbolje igre imaju privlačan gameplay, zanimljive zadatke, originalnu umjetnost, zvuk, priču i likove. Ljudskim developerima ponekad su potrebne godine da bi osigurali da svi ti elementi funkcioniraju savršeno zajedno.
AI tehnologija još nije spremna generirati cjelovite igre, i svatko tko misli drugačije zavarava se. No, s obzirom na to da su tehnološke tvrtke spremne ulagati ogromne napore u tehnologije koje još nisu sazrele, vjerojatno će nastaviti gurati ideju igara stvorenih pomoću generativnog AI-ja. U ionako nestabilnoj industriji, čak i sama ideja da bi AI alati mogli parirati ljudima mogla bi imati goleme posljedice. Složenost igara ipak je drugačija od AI videa, koji se znatno poboljšao u kratkom vremenu, ali ima manje varijabli. Alati za izradu AI igara će se sigurno poboljšati, no pitanje je hoće li rezultati ikada premostiti jaz u odnosu na ono što mogu stvoriti ljudi.
Datum i vrijeme objave: 16.02.2026 – 06:27 sati
