Danas je nedelja, 16. februar, 47. dan 2025. Do kraja godine ima 318 dana.
1808 – Francuska je započela invaziju na Španiju i osvojila je za mesec dana. Car Napoleon I odveo je kralja Karlosa IV u Francusku. i njegovog sina Fernanda VII., a na prijestolje je postavio brata Josipa koji je vladao okupiranom Španijom do 1813. godine.
1826. – U Pešti je osnovano naučno, književno i kulturno društvo Matica srpska, čiji su pokretači bili: Jovan Hadžić /Miloš Svetić/, književnik i pravnik, kao i peštanski trgovci Josif Milovuk, Gavrilo Bozitovac, Georgije Stanković, Petar Rajić, Jovan Demetrović i Andreja Rozmirović. Ambicije osnivača, posebno Jovana Hadžića i kasnijeg mecene Save Tekelije, bile su da Matica postane naučno društvo zasnovano na Mađarskom naučnom društvu osnovanom godinu dana ranije. Nailazeći na nepodeljene simpatije srpskog građanstva, oko Matice su počeli da se formiraju različiti fondovi za podršku prosveti i književnosti. Među zaostavštinama najznačajnija je zadužbina Save Tekelije, osnovana 1838. godine za školovanje srpskih đaka, poznata kao “Tekelijanum”. Matica srpska izdaje časopis “Letopis” i odigrala je veoma veliku ulogu u odvajanju prosvete i kulture srpskog naroda od pokroviteljstva i uticaja tadašnje svemoćne crkve.
1831. – Rođen je ruski pisac Nikolaj Semjonovič Ljeskov, izuzetan majstor jezika i suptilan stilista. Pisao je romane i pripovetke o životu sveštenika i činovnika u gluvoj ruskoj provinciji i opisivao beskrupulozne tipove u periodu početne akumulacije kapitala. Stvorio je i nenadmašne književne likove seljaka, zahvaljujući svom izvanrednom poznavanju psihologije ruskih seljaka. Djela: “Soborjanski lijevak”, “Začarani putnik”, “Besmrtna glava”, “Ledi Magbet iz županije Masene”, “Sitnice iz biskupovog života”.
1871. – Rođen je književnik Radoje Domanović, najveći srpski satiričar, koji je sarkastično i duhovito prikazao vlast ogrezlu u korupciji i nasilju, lažnom patriotizmu i građanstvu poslušno do servilnosti. Posle završene gimnazije u Beogradu, bio je učitelj u Vranju, Pirotu i Leskovcu, a otpušten je iz službe kao protivnik Obrenovićevog režima. Od 1905. do smrti 1908. bio je šef lekture u Državnoj štampariji u Beogradu. Uređivao je satirične novine “Stradia”. Počeo je sa realističnim pričama iz seoskog života, ali je ubrzo počeo pisati satiru stvarajući djela univerzalne vrijednosti. Djela: satirične priče “Stradija”, “Vođa”, “Danga”, “Mrtvo more”, “Kraljević Marko drugi put među Srbima”.
1871 – Poražena Francuska potpisala je kapitulaciju i primirje sa Pruskom, čime je okončan francusko-pruski rat. U maju 1871. sklopljen je konačni mir sa već ujedinjenom Njemačkom, kojoj je Francuska morala ustupiti bogate pokrajine Alzas i Lorenu i platiti ratnu odštetu.
1873. – U Španiji je proglašena republika kada je kralj Amadeo II Savojski abdicirao zbog previranja u zemlji, nesređene ekonomske situacije i jačanja republikanskog pokreta. Pošto su republikanci već bili podeljeni 1874. godine, vojska je vratila na vlast dinastiju Burbona sa kraljem Alfonsom Dvanaestim.
1877. – Rođena je Isidora Sekulić, srpska književnica izuzetnog stila, široke naobrazbe i visoke kulture, pažljivi posmatrač ljudskih života i sudbina, pisac visoke duhovnosti i istančanog duha, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kritičari je smatraju klasikom srpske književnosti, a povodom njene smrti 1958. godine jedan od njih je rekao da je umro “bukvalno najkulturniji čovek na našem tlu od Ćirila i Metodija do juče, do danas, možda do prekosutra”. Diplomirala je na Univerzitetu za obrazovanje u Budimpešti, a doktorirala u Njemačkoj. Bila je učiteljica i upravnica Devojačke škole u Pančevu, zatim profesorka gimnazije u Beogradu. Sarađivala je u svim najboljim srpskim i hrvatskim književnim časopisima. Znala je mnogo jezika i bila je odličan prevodilac, posebno mnogo prevodila sa engleskog. Djela: putopis “Pisma iz Norveške”, roman “Đakon Bogorodičine crkve”, pripovijetke “Ljetopis Palanačkog groblja”, “Saputnici”, “Gospođa Nola”, eseji “Analitički momenti i teme”, “Zapisi moga naroda”, “Mir i nemir”, “Knjiga o dubokoumnosti, nespokojstvu i jeziku”, “Knjiga o dubokoumnosti i jeziku”. naroda“.
1918 – Englesku luku Dover bombardovala je nemačka podmornica tokom Prvog svetskog rata.
1926. – Rođen je engleski filmski režiser John Richard Schlesinger, blizak idejama “slobodne kinematografije”. Filmovi: “Billy the Liar”, “Darling”, “Daleko od divlje gomile”, “Ponoćni kauboj”, “Sunday, Cursed Sunday”, “The Blitz and Misery of Hollywood”, “Marathonac”.
1933 – U strahu od sve češćih nemačkih pretnji, Jugoslavija, Čehoslovačka i Rumunija reorganizuju odbrambeni savez Malu Antantu, koja je dobila stalni Savet sastavljen od ministara inostranih poslova. Njemačka okupacija Čehoslovačke u martu 1939. praktično je ugasila savez, koji je jedno vrijeme živio zahvaljujući saradnji Jugoslavije i Rumunije, ali je raspadom Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, nakon napada nacističke Njemačke u aprilu 1941. godine, definitivno prestao da postoji.
1936. – Na parlamentarnim izborima u Španiji pobijedila je lista Narodnog fronta, nakon čega je Manuel Asanja formirao vladu od socijalista, komunista i sindikalnih predstavnika i odmah izdao dekret o amnestiji političkih zatvorenika i propisao agrarnu reformu. Fašisti pod vodstvom generala Francisca Franka pokrenuli su oružanu pobunu u julu 1936., koja je izazvala građanski rat u kojem su snage vlade Narodnog fronta poražene 1939. godine, uglavnom zahvaljujući velikoj vojnoj pomoći koju su Franku pružile nacistička Njemačka i fašistička Italija.
[1945-AmeričkoratnovazduhoplovstvozapočelojemasovnobombardovanjeTokijauDrugomsvetskomratu[1945-AmeričkozrakoplovstvozapočelojemasovnobombardiranjeTokijauDrugomsvjetskomratu
1959 – Vođa gerile Fidel Kastro – čije su snage 1. januara 1959. zbacile diktatora Fulgensija Batistu – postao je premijer Kube.
1972 – Grupa ekvadorskih oficira, predvođena generalom Giljermom Rodrigezom Larom, svrgnula je predsednika Hosea Mariju Velaskeza Ibaru u državnom udaru bez krvi. Svrgnuti predsjednik, koji je bio u petom mandatu /na čelo države prvi put došao 1934. godine/, dobio je azil u Venecueli.
1978. – Kina i Japan potpisali su u Pekingu trgovinski sporazum vrijedan 20 milijardi dolara, koji je označio početak velikog ekonomskog otvaranja Kine.
1983 – Najmanje 69 ljudi izgubilo je život u požaru koji je zahvatio veliku površinu niskog rastinja na jugu Australije.
1992. – Skupština Republike Srpske Krajine /RSK/ na vanrednoj sjednici u Glini prihvatila je plan Sajrusa Vensa o slanju mirovnih snaga UN u RSK, razriješila dužnosti premijera Milana Babića i poništila odluku njegove vlade o raspisivanju referenduma o Vensovom planu.
1992. – Zairske snage sigurnosti ubile su 32 demonstranta, otvorivši vatru na hiljade kršćana koji su započeli mirne ulične proteste protiv režima predsjednika Mobutua Sesea Sekoa.
1994. – Grčka je podvrgla Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju potpunom ekonomskom embargu zbog namjere Skoplja da bude priznata kao Republika Makedonija. Atena je podsjetila da je sjeverna grčka pokrajina Makedonija postojala mnogo prije dolaska Slovena na Balkan i upozorila da je neprihvatljivo da novostvorena država na svoju zastavu stavi helenistički antički simbol – sunce Vergine.
1994 – Najmanje 200 ljudi poginulo je u zemljotresu u planinskom području indonežanskog ostrva Sumatra.
1998 – Kada se Airbus A-300 kompanije China Airlines sa sjedištem u Tajvanu srušio u blizini aerodroma u Tajpeju, poginule su 203 osobe u avionu, uključujući guvernera centralne banke Tajvana, i sedam osoba na zemlji.
2000. – Rusija i NATO obnovili odnose prekinute u proleće 1999. zbog agresije Severnoatlantske alijanse na SR Jugoslaviju, saopšteno je u Moskvi posle sastanka vršioca dužnosti ruskog predsednika Vladimira Putina sa generalnim sekretarom NATO Džordžom Robertsonom.
2001 – U napadu na srpski konvoj kod Podujeva na Kosmetu ubijeno je deset Srba, a ranjeno više od 40.
2004 – Indija i Pakistan su započeli prve zvanične mirovne pregovore u više od dvije i po godine, a jedna od glavnih tema je spor oko regije Kašmir.
2016 – Umro Butros Butros Gali, egipatski političar i diplomata, bivši generalni sekretar UN.
2019 – Umro je Bruno Ganc, švajcarski glumac. Igrao je glavne uloge u velikom broju filmskih i pozorišnih djela za koje je nagrađivan brojnim nagradama. Najpoznatiji je po ulogama u filmu “Hitler: Poslednji dani”, gde je igrao Adolfa Hitlera, i u filmu Vima Vendersa “Nebo nad Berlinom”.
2020 – Kostarikanska policija zaplijenila je više od pet tona kokaina u transportnom kontejneru, što je učinilo najvećom zapljenom droge u istoriji zemlje. /kraj/
Datum i vrijeme objave: 16.02.2026 - 03:28 sati





