Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu odbio je zahtjev ratnog zločinca Milana Martića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodi se u odluci koju je potpisala predsjednica Mehanizma, sutkinja Gracijela Gati Santana.
U obrazloženju se kaže da je Martić formalno stekao uslov da bude razmatran njegov zahtjev za prevremeno puštanje na slobodu, pošto je odslužio dvije trećine kazne od 35 godina zatvora.
Međutim, ističe se da postoje faktori koji ne idu u prilog tome, kako što su izuzetno visoka težina krivičnih djela za koja je osuđen i izostanak dokaza o rehabilitaciji.
Sud je u odluci naveo i to da Martić tokom izdržavanja kazne nije pokazao kritičko preispitivanje svojih djela, niti je izrazio žaljenje prema žrtvama, već se i dalje predstavlja kao politički zatvorenik.
Također su uzeti u obzir stavovi tužilaštva, udruženja žrtava i procjene o mogućem negativnom uticaju njegovog puštanja na zajednice pogođene zločinima.
Zaključeno je i da ne postoje ni zdravstveni niti drugi humanitarni razlozi koji bi opravdali prijevremeno puštanje, zbog čega je zahtjev za puštanje na slobodu u cijelosti odbijen.
Martić je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju osuđen zbog ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti, uključujući ubistva, mučenje, progone i napade na civile tokom sukoba u Hrvatskoj devedesetih godina.
Martić je osuđen 2007. godine na 35 godina zatvora zbog zločina počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i drugih nesrba u Hrvatskoj.
Proglašen krivim po 16 tačaka optužnice, koje su obuhvaćale progon, ubistva, mučenje, deportacije, napade na civile, bezobzirno razaranje civilnih područja te druge zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnih zakona i običaja. Oslobođen je krivnje po jednoj tački optužnice koja se odnosila na istrebljenje.
Naredio raketiranje Zagreba
Između 1991. i 1995. godine Martić je obnašao dužnosti ministra unutrašnjih poslova, ministra odbrane i predsjednika samoproglašene Srpske Autonomne Oblasti Krajina, kasnije preimenovane u Republiku Srpsku Krajinu.
Martić je bio jedan od glavnih vođa pobune Srba u Hrvatskoj. Nakon oslobađanja zapadne Slavonije u operaciji Bljesak, za odmazdu je naredio raketiranje Zagreba, u kojem je poginulo sedam civila.
Sud je utvrdio da je u tom razdoblju sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, u koji je bio uključen i Slobodan Milošević, s ciljem stvaranja ujedinjene srpske države putem široko rasprostranjene i sistematske kampanje zločina protiv nesrpskog stanovništva na područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Datum i vrijeme objave: 04.02.2026 – 18:33 sati
