Na jednoj od najprepoznatljivijih slika iz doba Tudora, Anne Boleyn prikazana je u tročetvrtinskom profilu, s francuskom kapom obrubljenom biserima i zlatnim detaljima koja prekriva njenu tamnu kosu, ogrlicom s privjeskom u obliku slova „B“ koja visi s njenog porculanski bijelog vrata i jednom crvenom ružom u desnoj ruci.
Sada, gotovo 500 godina nakon što je kralj Henrik VIII slavno naredio odrubljivanje glave svojoj drugoj supruzi, kraljici Engleske od 1533. do 1536. godine, naučnici su otkrili tajnu skrivenu ispod površine ovog čuvenog portreta.
Elizabetanski umjetnik koji stoji iza slike očigledno je namjerno odstupio od standardiziranog portretnog obrasca koji se tada koristio za dosljedno prikazivanje kraljevske porodice i odlučio djelovati samostalno.
Zašto? Prema historičarima iz dvorca Hever, porodičnog doma porodice Boleyn u Kentu, umjetnik je prikazao Anneine ruke sa po pet prstiju kako bi vizuelno opovrgnuo glasine da je imala šesti prst, te da je zbog toga možda bila sposobna za vještičarenje ili čarobnjaštvo.
Pobijanje takvih tvrdnji, tvrde oni, pomoglo bi u odbrani legitimnosti Anneine kćerke, Elizabete I, koja je kasnije postala posljednji i najdugovječniji monarh iz dinastije Tudor.
„Henrik VIII je koristio riječ ‘sortilege’ govoreći o tome kako ga je privukla, ali time nije sugerirao da je ona bila prava vještica“, rekla je historičarka Claire Ridgway, koja nije bila uključena u analizu slike, za Forbes. „To su bila praznovjerna vremena, i dodatni prst se ne bi smatrao nečim dobrim.“
Kralj Henrik VIII ju je lažno optužio za izdaju i druga nedjela nakon što nije uspjela roditi muškog nasljednika.
Infracrvena reflektografija, koja koristi infracrveno svjetlo za prodiranje kroz slojeve boje i vizualizaciju onoga što se nalazi ispod, pomogla je istraživačima s Instituta Hamilton Kerr Univerziteta u Cambridgeu da otkriju odbačeni trougao ispod desne ruke na ikoničnom portretu Anne Boleyn.
Oni tvrde da taj oblik označava trenutak kada je umjetnik svjesno odstupio od postojećeg portretnog predloška kako bi izmijenio konačni izgled portreta.
IR reflektografija samo je jedan od modernih alata, od rendgenskih zraka do drugih tehnika snimanja, koji stoljećima nakon nastanka umjetničkih djela otkrivaju fascinantna i iznenađujuća otkrića.
Stručnjaci s Instituta Hamilton Kerr, koji se bave konzervacijom slika za javne i javno izložene kolekcije, koristili su i digitalnu rendgensku radiografiju te analizu uzoraka boje kako bi tačno utvrdili kako je portret Anne Boleyn nastao.
Priča o „Hever ruži“ i o tome kako je tehnologija pomogla istoričarima i konzervatorima umjetnosti da zavire ispod njene površine dio je izložbe “Zabilježiti kraljicu: Slika Anne Boleyn”, zbirke portreta za koje se vjeruje da prikazuju kraljicu iz 16. stoljeća. Izložba u dvorcu i vrtovima Hever otvara se 11. februara i traje do 2. januara naredne godine, prateći kako je lik kraljice rekonstruiran, osporavan i mijenjan tokom 500 godina.
Izložba „dovodi u pitanje dugogodišnje uvjerenje da je njen lik sistematski brisan nakon njenog pada, te umjesto toga otkriva da je sačuvan veći broj likovnih prikaza Anne, nastalih za vrijeme njenog života, nego što se ranije smatralo“, rekao je Owen Emmerson, društveni i kulturni historičar i pomoćni kustos u dvorcu Hever, u opisu predstojeće izložbe. Posjetioci će imati priliku glasati za sliku za koju smatraju da najbolje predstavlja lik kraljice.
„Istraživat ćemo zašto postoji tako snažna želja da se zabilježi Anin fizički izgled i pitati naše posjetioce da li je uopće bilo važno kako je Anne izgledala“, rekla je Kate McCaffrey, također pomoćna historičarka u dvorcu Hever.
„Bila je daleko poznatija po svojoj harizmi, duhovitosti i inteligenciji“, naglasila je.
Nova analiza „Hever ruže“ podržava pretpostavku koju je iznijela historičarka Helene Harrison u svojoj knjizi iz 2025. godine “Mnoga lica Anne Boleyn”, prema kojoj je umjetnik namjerno uključio obje Anneine ruke kako bi se suprotstavio tvrdnjama o šestom prstu.
„Nevjerovatno je otkriti da nedavna analiza portreta Hever ruže podržava moju teoriju“, rekla je autorica u izjavi. „Svakako ću ponovo pogledati portret sljedeći put kada posjetim dvorac Hever“, kazala je.
Osim detaljnog prikaza rezultata analize, predstojeća izložba će rasvijetliti i rezultate dendrokronološkog datiranja hrastove ploče platna. Utvrđeno je da drvo potiče iz perioda oko 1583. godine, tokom vladavine Elizabete I. To čini portret Hever ruže najranijim naučno datiranim panelnim portretom Anne Boleyn koji je trenutno poznat.
Leslie Katz, Forbes
