Srbija se sprema za povratak obavezno služenje vojnog roka i ulazi u ciklus najveća ulaganja u odbranu u novijoj istoriji.
Prijave za regrute trebalo bi da počnu već u septembru, a mogli bi da stignu i prvi regruti u kasarnu ovog decembra ili marta sljedeće godine.
Za potrebe vojnog roka u budžetu, oko 86,5 miliona eura u naredne tri godinedok ukupna izdvajanja za sistem odbrane i bezbednosti dostižu oko 2,65 odsto BDP-a, pri čemu više od polovine novca ide za investicije, rekao je predsednik Srbije. Aleksandar Vučić.
Urednik emisije Dzvolite Goran Janićević kaže da je povratak obaveznog vojnog roka izvjestan, iako tačan datum početka još nije određen.
– Imamo odgađanje vraćanja vojnog roka, sada je kraj ove ili početak sljedeće godine – dodaje Janićević.
On podsjeća da je rekonstrukcija i obnova objekata u pojedinim kasarnama počela 2024. godine, dok je tokom 2025. godine intenziviran rad na smještajnim kapacitetima za regrute.
On ističe da se paralelno radi i na nabavci naoružanja i vojne opreme, budući da Srbija više od 15 godina nema redovni vojni rok.a broj vojnika na dobrovoljnom služenju znatno je manji od broja regruta koji se sada očekuje.
Kako on navodi, značajna pažnja posvećena je pripremi višeg osoblja – kadeti završnih godina Vojne akademije već nekoliko godina učestvuju u obuci juniora, stičući potrebnu praksu za rad sa budućim vojnicima.
– Najmlađi potporučnici su ti koji će izvoditi obuku i biti u direktnom kontaktu sa vojnicima koji dolaze na obuku, jer uz vojnu obuku imamo i taj lični, ljudski odnos za rješavanje brojnih problema, a stariji znaju da imate lične i ljubavne probleme, što je za mlade normalno, i odvojenost od kuće. i to što ste u zatvorenom sistemu gde je kretanje jednostavno ograničeno – kaže Janićević.
Janićević objašnjava da je za početak potrebno donijeti zakone koji će definisati trajanje vojnog roka i prava i obaveze vojnika.
– Imamo zakonsku regulativu koja reguliše prijem mladih u vojsku i to je samo prvi korak. Sve ovo treba primeniti u praksi – kaže Janićević.
To me podsjeća na to služenje vojnog roka nije ukinuto, već zamrznutošto znači da će trebati vremena da se državni organi vrate praksi, od vojnih resora do samog prijema regruta u kasarnu.
On posebno ističe da će prvi kontingenti vojnika biti presudni, jer će njihovi utisci u velikoj mjeri uticati na stav javnosti prema povratku vojnog roka.
Ističe i da se u javnosti često govori o uslovima smještaja, ali da u kasarni, najmanje vremena provodi u spavaonicama, a najviše na terenu i poligonu.
Prema Janićevićevim riječima, najveći izazov će biti prilagođavanje novih generacija vojnom režimu.
On ocjenjuje da mladi danas nisu navikli na ograničenja, odsustvo mobitela i društvenih mreža, kao i sate fizičke i tehničke pripreme.
On navodi da je vojna obuka specifičan psihofizički napor koji uključuje dugotrajno ponavljanje radnji, kao što su rukovanje oružjem, kretanje u borbenim uslovima i poštovanje strogih bezbednosnih procedura, što odstupa od zone komfora u kojoj danas živimo.
Kako kaže, upravo tu uloga starijih postaje ključna, jer mladi danas imaju mnogo slabiji odnos prema autoritetu, a potrebno je znanjem i ličnim primjerom graditi disciplinu i poštovanje.
– Sama činjenica da vide vojskovođu, narednika, zastavnika ili poručnika mladima ne znači ništa, jer oni nemaju odnos sa vlastima. Danas je takvo vrijeme jednostavno, a onda se taj stariji mora nametnuti svojim znanjem i odnosom prema ovim mladim ljudima, uvjeriti ih zašto je važno poštovati sigurnosne mjere tokom treninga. – dodaje Janićević.
Govoreći o trajanju služenja vojnog roka od 75 dana, Janićević ocjenjuje da je riječ o osnovnoj vrsti vojne obuke, te da je trajanje, da tako kažem, “kratko”. Planirano je oko 60 dana obuke u kasarnama i poligonima i 15 dana terenske obuke.
– Ono o čemu se malo govori u javnosti, a to je rekao i načelnik Generalštaba, jeste da će vojnici i nakon služenja vojnog roka imati obuku, jer ovi vojnici koji će služiti vojni rok neće odmah biti profesionalni vojnici, neko se prijavi za posao i onda kao i na svakom poslu ima neku praksu, ima dodatnu obuku da ih pripremi za svoj pol ili službu.ali najveći broj mladih se obučava, i to je suština ovog vojnog roka, za podmlađivanje rezervnog sastava – dodaje Janićević.
On napominje da će imati i obuku u rezervnom sastavu, najvjerovatnije 15 dana, gdje će zajedno sa ostalim vojnicima i starješinama, koji su u sastavu njihove rezervne jedinice, imati kolektivnu obuku.
Govoreći o budućnosti evropske odbrane, Janićević ocenjuje da, uprkos najavama povećanja vojnih budžeta, Biće potrebne godine da Evropa značajno poveća svoje kapacitete. Podsjeća da se vojske ne mogu izgraditi preko noći, jer su za to potrebni obučeni kadrovi, vrijeme i iskustvo.
On vjeruje da će Evropa u budućnosti pet do deset godina još uvijek u velikoj mjeri ovisi o SAD-u, posebno kada je u pitanju odvraćanje potencijalnih prijetnji. Ističe i da su skoro sve zemlje regiona članice NATO-a i da je ovaj savez prvenstveno defanzivni.
– Sve zemlje u regionu kupuju oružje, rade na razvoju svojih armija. To je dobra stvar, jer ćemo za pet do deset godina, pa čak i za pet godina, svi mi ovdje u regiji imati dovoljno oružja da odvratimo drugu stranu od potencijalnog napada. Imaćemo ono najvažnije, a to je efekat odvraćanja – zaključuje Janićević.
Milan MojsilovićNačelnik Generalštaba je ranije najavio da će prvi regrutovani mladići 2006 jer, kako je rekao, “svakog dana i godine čekamo, gubimo generacije mladih vojnika”.
– U jednoj klasi smo brojali i do 20.000 vojnika – regruta. Na godišnjoj bazi. Dakle za dva i po mjeseca njih 5.000 na jednom času, odnosno ciklusu – naveo je ranije Mojsilović.
(Telegraf.rs/Dnevnik)
