Za razliku od Kanade kojoj je zaprijetio carinama od 100 posto ukoliko ne prekine trgovinske pregovore sa Kinom, američki predsjednik Donald Trump je tih nakon jučerašnjeg potpisivanja trgovinskog sporazuma između EU i Indije.
Ipak, iz američke administracije su stigli glasovi. Ministar finansija Scott Bessent u intervjuu za ABC News u nedjelju je kazao kako EU potpisivanjem ovog trgovinskog sporazuma finansira rat protiv same sebe, vjerovatno e referirajući na indijsku kupovinu ruske sirove nafte, za koju su američki zvaničnici često tvrdili da indirektno finansira rat Moskve u Ukrajini. Indija je ovakve optužbe uporno demantirala, uz objašnjenje da kupovinu ruske nafte osigurava energetske potrebe miliona njenih građana.
Trumpova šutnja
Neki mediji Trumpovu šutnju smatraju značajnom, da mnogo više govori od riječi, i da sporazum druge i četvrte ekonomije svijeta, još nije gotov. Niko, naime, ne može predvidjeti koji će, inače nepredvidljivi američki predsjednik, zauzeti kurs vezano za trgovinski sporazum Bruxelesa i New Delhija.
Konsenzus mišljenja analitičara je također znakovit – ako je iko “kriv” što su Indija i EU nakon 20 godina povremenih razgovora, konačno sjele za sto i potpisale sporazum o slobodnoj trgovini kojim će se ukinuti ili smanjiti carine na više od 90% robe kojom međusobno trguju, onda je to upravo Trump i njegova politika uvođenja carina, koja je mnoge evropske i svjetske lidere potaknula da se okrenu ka tržištima, koja im do tada nisu predstavljala prioritet.
Podsjetimo samo na nedavni odlazak kanadskog premijera Marka Carneyja koji je otputovao u Kinu kako bi dogovorio nove trgovinske mogućnosti svoje zemlje sa ovim velikim tržištem. Prije nego što se sastao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, iz njegovog kabineta je poručeno kako nova kanadska vlada pomjera ekonomiju od zavisnosti ka otpornosti, te jača kapacitete u zemlji i radi na u udvostručenju izvoza izvan SAD-a i privlačenju novih velikih investicija. Inače, bila je ovo prva posjeta na ovako visokom nivou Kanade Kini od 2017. godine.
Britanski premijer Keir Starmer ove sedmice također putuje u trodnevnu posjetu Pekingu, a pratit će ga brojna delegacija britanskih poslovnih rukovodilaca. Zanimljivo, i Velikoj Britaniji će ovo biti prva posjeta Kini na visokom nivou još od 2018. godine. Sve do sada između dvije zemlje su vladali zategnuti odnosi.
Trumpova nepredvidljiva politika, u kojoj trguje, uslovljava i kažnjava carinama, poljuljala je i Indiju i EU.
U ljeto prošle godine, SAD su zbog kupovine ruske nafte uvele carine od 50% na indijsku robu, a uključile su i kaznu od 25% zbog odbijanja New Delhija da prestane kupovati naftu od Rusije.
Ove godine zaprijetio je Evropi novim carinama, zbog pitanja Grenlanda. Iako je prvo zaprijetio kako će anektirati ovaj dio danske teritorije, nakon sastanka sa šefom NATO-a Markom Rutteom u Davosu, ublažio je retoriku kojom je praktično poslao poruku da su EU i SAD na kraju pronašle zajednički jezik u vezi ove teritorije.
Nepredvidljive okolnosti
Ali, uprkos tome, Evropi je postalo jasno da ekonomija ne funkcioniše dobro u nepredvidljivim okolnostima, te da su joj pod hitno potrebna nova tržišta i novi ekonomski partneri. Da se novim kursom kreže u petoj brzini bio je jasno i kada je EU obzanila kako je završila pregovore (koji su trajali dugih 25 godina) sa privrednim blokom iz Južne Amerike Mercosurom.
I Evropi i Indiji kao vodećim ekonomijama trebaju nova tržišta.
Sporazum će omogućiti Indiji da snizi carine u dva svoja politički najosjetljivija sektora, poljoprivredi i automobilskoj industriji, dok će EU isto učiniti za indijski tekstil, kožu, morske proizvode, drago kamenje i nakit.
EU predviđa kako će ovim sporazumom udvostručiti izvoz u Indiju do 2032. godine.
Mnogi od ovih indijskih izvoznih proizvoda pogođeni su američkim uvođenjem carina od 50%.
„Stvorili smo zonu slobodne trgovine za dvije milijarde ljudi, a obje strane će ostvariti ekonomsku korist“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Zanimljiva je bila njena opaska, kako ovaj sporazum šalje poruku svijetu da saradnja između zemalja koja se uspostavlja na pravilima i dalje donosi odlične rezultate.
Za Indiju je EU najveći trgovinski partner u robama (oko 11–12% ukupne trgovine), ispred SAD-a i Kine po vrijednosti trgovine, dok je Indija za EU deveti najveći partner u robnoj trgovini, s udjelom između 2–2,4% ukupne trgovine EU-a.
EU predviđa kako će ovim sporazumom udvostručiti izvoz u Indiju do 2032. godine.
EU uvozi iz Indije: mašine i opremu, tekstil i odjeću, hemijske proizvode, metale i mineralne proizvode, dok u Indiju izvozi mašine, mehanizaciju, transportnu opremu, vozila, hemikalije, farmaceutsku opremu, elektronske proizvode i medicinsku opremu.
Trgovina uslugama, i uglavnom u području telekomunikacija, IT-a, poslovnih usluga i transporta, također obostrano raste te je u periodu 2022-2023., vrijedila oko 50 milijardi eura.
Indija će prema sporazumu sa EU, postepeno smanjiti carine na evropske automobile sa 110% na 10% i ukinuti carine na automobilske dijelove nakon pet do deset godina. Također, carine će biti smanjenje do 44% na mašine, 22% na hemikalije i 11% na farmaceutske proizvode. Ukinute su ili smanjene visoke carine na poljoprivredne proizvode izvezene iz Evrope, poput vina i maslinovog ulja.
„Prema ovom sporazumu, evropska vina, žestoka pića, piva, maslinovo ulje, konditorski proizvodi i drugi proizvodi imat će povlašteni pristup brzorastućem indijskom tržištu“, kaže Christophe Hansen, komesar EU za poljoprivredu i hranu.
S druge strane, Indijska vlada kaže kako će sporazum indijskim potrošačima omogućiti pristup visokotehnološkim automobilima i veću konkurenciju.
„Recipročan pristup tržištu EU će također otvoriti mogućnosti za automobile proizvedene u Indiji da pristupe tržištu EU“, kazali su.
Zainteresirani i dalje za razgovor sa Washingtonom
Indijski tekstil, odjeća, pomorski proizvodi, koža, obuća, hemikalije, plastika, sportska oprema, igračke, drago kamenje i nakit, koji čine 33 milijarde dolara izvoza, te ih je prije sporazuma EU carinila po stopama između 4% i 26%, više neće podlijegati carini nakon što sporazum o slobodnoj trgovini stupi na snagu, navelo je indijsko ministarstvo trgovine.
„Ovo bi trebalo da poveća konkurentnost indijskog izvoza u ovim sektorima, koji su trenutno pod pritiskom zbog viših američkih tarifa“, rekao je Sonal Varma, glavni ekonomista za Indiju i Aziju.
Vjruje se da će sporazum o slobodnoj trgovini stupiti na snagu ove godine, a u međuvremenu se postavlja pitanje kakav stav će ova dva velika tržišta zauzeti prema SAD-u, koje je i dalje njihovo strateški važno tržište. Ono što se sada može čuti, je da ni Evropa ni Indija neće odustati od daljih pregovora sa Washingtonom. Jer, nikome u globalnoj trgovini nije stalo do hladnih “ratova” i zategnutih odnosa.
Datum i vrijeme objave: 28.01.2026 – 13:06 sati
