Početak 2026. godine obilježen je blagim rastom cijena nafte, pri čemu je prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) cijena jednog barela sirove nafte na otvaranju tržišta u januaru iznosila 59,12 USD (50,74 EUR). Ovaj inicijalni skok potaknut je zabrinutošću OPEC-a oko stabilnosti isporuka uslijed nemira u Iranu.
Ipak, najnovije prognoze Svjetske banke predviđaju da će se cijena sirove nafte Brent u 2026. godini smanjiti na 60 USD po barelu u odnosu na prosječnih 69 USD iz 2025. godine.
Gledajući dugoročnije, OPEC za 2027. godinu prognozira rast globalne potražnje za naftom za 1,3 miliona barela dnevno, čime bi ona dosegla nivo od 107,9 miliona barela.
Sredinom mjeseca cijena ovog energenta zabilježila je pad nakon smirivanja tenzija u Iranu, da bi na samom kraju sedmice došlo do blagog oporavka cijena.
Ko ima najveće rezerve nafte u svijetu
Venecuela posjeduje najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, a prate je Saudijska Arabija i Iran, prema Godišnjem statističkom biltenu OPEC-a.
Venecuela raspolaže sa 303,22 milijarde barela
Uprkos ogromnoj resursnoj bazi, zemlja se borila da dostigne puni operativni kapacitet zbog dugogodišnjih sankcija SAD-a. Energetski izgledi južnoameričke države se promijenio početkom 2026. godine, nakon najave predsjednika Donalda Trumpa o novom “Naftnom sporazumu”, koji ima za cilj oživljavanje venecuelanske proizvodnje kroz američke investicije.
Saudijska Arabija raspolaže sa 267,2 milijarde barela
Saudijska Arabija zadržala je ključnu ulogu “swing” proizvođača u svijetu, što znači da oni mogu najbrže povećati ili smanjiti ponudu. Većina rezervi ove bliskoistočne države nalazi se u polju Ghawar, najvećem naftom polju na svijetu. Predstavljajući svoju strategiju za 2026. godinu, u okviru OPEC+ saveza, odlučila je da pauzira povećanje proizvodnje tokom prvog kvartala kako bi spriječila pad cijena uslijed očekivanog viška ponude na globalnom tržištu, prenosi Tempo.
Iran raspolaže sa 208,6 milijarde barela
Iran drži oko 12% svjetskih rezervi nafte i posjeduje jedne od najstarijih i najbogatijih polja na Bliskom istoku, poput Ahwaza i Maruna, dok sektorom upravlja Nacionalna iranska naftna kompanija (NIOC).
Iako posjeduje ogromne rezerve, suočava se sa “cjenovnim rezom”, zbog sankcija i troškova tajne logistike, te tako naplaćuje samo oko dvije trećine tržišne cijene nafte. Preko 90% izvoza ove države i dalje odlazi u Kinu.
Pored sankcija, Iran se suočava i sa zastarjelom tehnologijom za održavanje naftne proizvodnje. Analitičari procjenjuju da su potrebne investicije od najmanje 3 milijarde USD kako bi se nadoknadio prirodni pad proizvodnje na starim poljima u provinciji Khuzestan.
Pored njih, slijede Kanada sa 163 milijarde barela, zatim Irak sa 145,019 milijarde barela.
Prema podacima CBBiH, analitičari u narednom periodu očekuju višak ponude na globalnom tržištu koji će ublažiti eventualne cjenovne šokove, dok geopolitičke tenzije u Iranu i Venecueli ostaju glavni faktori rizika koji utiču na kretanje cijena nafte.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
Datum i vrijeme objave: 27.01.2026 – 15:03 sati
