Već dvije godine se najavljuje, a sada se to i dogodilo – zlato je jučer prešlo granicu od 5.000 dolara. Jedan od glavnih razloga rasta cijene zlata je slabljene dolara što posljedično vuče i slabljenje povjerenja investitora, koji se okreću drugim sigurnijim utočištima – plemenitim metalima prije svega.
„Indeks američkog dolara (DXY) – koji mjeri vrijednost dolara prema indeksu najvažnijih svjetskih valuta, pao je na najniži nivo u nekoliko mjeseci krajem januara ove godine. DXY je snižen za oko 0,6 % tokom jedne sesije, dosegnuvši 96,85, što je najniži nivo od septembra 2025. godine.
Na cijenu zlata osim slabljena dolara utječu i drugi faktori; geopolitičke i trgovinske tenzije.
Odnos zlata i dolara
Kako prenosi BBC, vrijednost zlata je naglo porasla kako su se pojačale tenzije između SAD-a i NATO-a oko Grenlanda, što je dodatno pojačalo zabrinutost zbog finansijske i geopolitičke neizvjesnosti.
Trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa također nastavlja zabrinjavati tržišta.
Dok je prošle sedmice ukinuo uvozne takse za zemlje povezane sa sporom oko Grenlanda, u subotu je zaprijetio da će uvesti 100% carinu Kanadi ako postigne trgovinski sporazum s Kinom.
Prema podacima Svjetskog udruženja za trgovinu zlatom, do sada je iskopano samo oko 216.265 tona ovog metala, što je dovoljno da se napune tri do četiri olimpijska bazena.
Odnos zlata i dolara tema je i akademskih istraživanja u kojima se prije svega polazi od toga da se zlatom trguje u dolarima. Pojednostavljeno, kada dolar oslabi, zlato postaje jeftinije za kupce iz drugih zemalja jer im je potrebno manje njihove valute da kupe istu količinu zlata. U takvim okolnostima, očekivano, potražnja raste, što dovodi do skoka cijene zlata u dolarima.
Kako je rasla cijena zlata posljednje dvije godine
Već 2024. godine se vidjelo da će cijena zlata rasti. Sredinom te godine, jedna unca (približno 31,1 gram) je iznosila 2.346 dolara, i to je bio historijski rast. U septembru 2024. godine zlato je skočilo na više od 2.600 dolara po unci.
Uzlazni trend je nastavljen i u 2025. godini kada je cijena zlata, usljed smanjenja kamatnih stopa, inflacije, pojačane kupovine zlata od strane centralnih banaka, rasla za više od 60 posto, te je premašila 4.000 dolara po unci.
Podsjećamo, u protekle dvije godine, američki FED je nakon jednog perioda rasta kamata postepeno počeo da ih smanjuje, pa je tako u 2023. godini njegova osnovna kamatna stopa iznosila oko 5,25-5,50 %, da bi naredne dvije godine (2024. i 2025.) ona bila smanjena između 4,00-4,25 %.
Ove trendove u cilju stimulisanja nacionalnih ekonomija pratile su i druge svjetske ekonomije. Očekuje se da će američke Federalne rezerve (FED) ove godine ponovo smanjiti kamatne stope. Kako će se cijena zlata kretati dalje kroz 2026. godinu, može se samo pretpostaviti, jer sudeći prema dosadašnjim trendovima i geopolitičkim prilikama, granice za zlato čini se da ne postoje kada je njegova cijena u pitanju.
Jedna od najvećih privlačnosti zlata, navodi BBC je njegova relativna rijetkost. Prema podacima Svjetskog udruženja za trgovinu zlatom, do sada je iskopano samo oko 216.265 tona ovog metala, što je dovoljno da se napune tri do četiri olimpijska bazena. Većina toga je izvađena iz zemlje tek od 1950. godine, kako se tehnologija rudarstva razvijala i otkrivala nova nalazišta.
Datum i vrijeme objave: 27.01.2026 – 07:58 sati
