Koliko puta ste imali taj osjećaj da se vrtite u krug? Imate podatke, imate iskustvo, imate radnu disciplinu i upornost, a opet, kada ste suočeni sa važnim poslovnim ili ličnim problemom, kao da buljite u zid. Čitate iste mejlove, gledate iste izvještaje, vodite iste razgovore. I ništa se ne pomera.
Instinkt vam govori da vam treba više informacija. Više analiza. Više misli.
Ali moderna psihologija i kognitivna nauka danas govore nešto drugačije: problem često nije nedostatak informacija, već način na koji ih vaš mozak obrađuje.
Kada pišete, ne zamišljate, već trenirate svoj mozak
Magdalena Ponurska, autorka, izvršna direktorica kompanije sa hiljadama zaposlenih, opisala je trenutak kada ju je samo nekoliko dana dijelilo od zatvaranja programa koji je pomogao stotinama mladih ljudi. Finansije su bile iscrpljene. Klasični izvori finansiranja su presušili. Umjesto još jednog e-maila ili poziva hitne pomoći koji bi joj donio spas, učinila je nešto neočekivano: pisala je 20 minuta.
Ona nije napisala plan. Nisu ni ciljevi. Pisala je o jednom običnom danu iz budućnosti. Pisala je u sadašnjem vremenu, sa konkretnim detaljima, u kojima je problem već riješen.
“Kada pišete o sebi dok rješavate problem, u sadašnjem vremenu i sa senzornim detaljima, vi ne zamišljate, već aktivirate prefrontalni korteks, dio mozga odgovoran za planiranje i rješavanje problema”, objašnjavaju autori studije objavljene u časopisu. Psihološka nauka. Isti rad pokazuje da “strukturirana mentalna simulacija poboljšava sposobnost rješavanja problema do 44 posto u usporedbi s klasičnim ‘razmišljanjem’ ili brainstormingom.”
Drugim riječima: vaš mozak ovu vrstu pisanja tretira kao iskustvoa ne kao fantazija.
Zašto se rješenja pojavljuju “niotkuda”?
Nakon tog pisanja, autor više nije “manifestirao” novac, kako se to danas popularno kaže. Kako sama kaže, počela je da primećuje ono što ranije nije videla.
Neurološko objašnjenje leži u retikularnom aktivirajućem sistemu (RAS), dijelu mozga koji filtrira informacije.
“RAS odlučuje šta ćete primijetiti u okruženju, a šta će ostati nevidljivo”, objašnjava psiholog i istraživač pažnje Michael Posner i dodaje da kada svoju pažnju usmjerite kroz jasan mentalni okvir, mozak počinje da bira relevantne signale.
Zato se čini da se rješenja pojavljuju iznenada. Bilo ih je i ranije, samo ih vaš mozak nije registrovao kao važne.
Shutterstock.com
Nauka potvrđuje: Format razmišljanja mijenja ishod
Ova ideja je snažno potvrđena u kognitivnim istraživanjima načina na koji se informacije predstavljaju. Studija koja je analizirala četiri različita formata (tekst, tabele, matrice i vizuelni dijagrami) došla je do jasnog zaključka:
“Vizuelni prikazi značajno poboljšavaju brzinu i tačnost rješavanja problema u odnosu na tekst”, navode autori studije. Međutim, oni dodaju nešto ključno: ne postoji jedan univerzalno najbolji format.
- Tabele su bile efikasnije za analitičke i simboličke zadatke.
- Dijagrami čvorova i veza dali su bolje rezultate za prostorne i relacijske probleme.
“Poenta nije pronaći savršen alat, već uskladiti način prezentiranja informacija s vrstom problema koji rješavate”, zaključuju istraživači oslanjajući se na tzv. kognitivno uklapanje model.
Šta to za vas znači u poslu?
Kada ste pod pritiskom, skloni ste “više razmišljati”. Tako to radi velika većina ljudi. Ali nauka pokazuje da vam često nije potrebno više razmišljanja, već drugačiji kognitivni pristup, mentalno gledište.
- Ako ste zapeli u opisima i objašnjenjima, prenesite problem u tabelu.
- Ako su odnosi nejasni, nacrtajte ih.
- Ako se osjećate zaglavljeni, zapišite tipičan dan kada ste već riješili problem.
Ovo ne radite da biste se utješili, već da biste promijenili način na koji vaš mozak obrađuje informacije.
Nova definicija profesionalne snage
U poslovnoj kulturi, posebno danas, veličaju se izdržljivost, upornost i sposobnost „guranja dalje“. Ali moderna nauka nudi sofisticiraniju definiciju snage: sposobnost promjene perspektive, a ne samo izdržavanje pritiska.
Kada naučite svjesno promijeniti format svog razmišljanja kroz pisanje, vizualizaciju ili restrukturiranje podataka, ne samo da postajete efikasniji. Takođe postajete smireniji, precizniji i sigurniji u svoje odluke.
Jer, vrlo često, problem nije u tome što ne znate dovoljno. Problem je što gledate iz ugla koji vam više ne služi, ukratko će vam reći psiholozi istraživanja.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com
