Dogodilo se to danas, 24. siječnja

Danas je subota, 24. siječnja, 24. dan 2026. godine.

Do kraja godine ima 341 dan.

41. – Ubijen rimski car Gaj Julije Cezar Germanik Kaligula, nevjerojatno okrutni vladar, za kojeg se pripisuje da mu je žao što je rimski narod imao samo jednu glavu koju je mogao odsjeći jednim udarcem. Tijekom četiri godine svoje vladavine pokazao je krajnju nesmotrenost, samovolju i nečuvenu ekstravaganciju, postavši pionir orijentalnog tipa tiranije u rimskoj povijesti. Kad je uveo nepodnošljivo visoke poreze i druge namete, protiv sebe je okrenuo senat i vojsku, čak i zapovjednike vlastite pretorijanske garde. Senat je potom proglasio njegovog strica Klaudija I. Tiberija novim carem.

76. – Rođen rimski car Publije Elije Hadrijan, koji je za vrijeme vladavine od 117. do smrti 138., vidjevši da Rimsko Carstvo slabi, uspostavio granice u jugozapadnoj Njemačkoj i Britaniji. Na sjevernoj granici provincije Britanije, između zaljeva Clyde i Forth, sagradio je takozvani Hadrijanov zid koji je trebao štititi od prodora Pikta i Škota. Sagradio je više gradova od kojih je najvažniji Hadrijanov grad u Trakiji /danas Edirne/. Bio je veliki štovatelj grčke kulture i pokrovitelj umjetnosti, a pisao je poeziju, kipario i slikao.

661. – Halifu Aliju, zeta proroka Muhameda, ubio je u Kufi /na teritoriji današnjeg Iraka/ pripadnik haridžitske sekte islama.

1712. – Rođen je pruski kralj Fridrik Veliki, tipičan predstavnik pruskog militarizma, koji je za vrijeme vladavine od 1740. do 1786. Prusku učinio europskom silom. Kao pobornik ideje prosvjetiteljstva, vladao je pomalo u duhu prosvijećenog apsolutizma. U dvorcu u Sansoussi okupljao je filozofe, pisce i umjetnike, među kojima je bio i francuski književnik i filozof François Voltaire.

1732. – Rođen je francuski pisac Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais, vjesnik Francuske revolucije. Hrabro je kritizirao podmićivanje sudaca, korumpiranost društva i korupciju. Djela: komedije “Seviljski brijač”, “Figarova ženidba” – koja je inspirirala Gioacchina Rossinija i Wolfganga Amadeusa Mozarta da skladaju istoimene opere – zatim autobiografsko djelo “Memoari”.

1746. – Rođen je švedski kralj Gustav III., koji je od dolaska na prijestolje 1771. do nasilne smrti 1792. vladao apsolutistički, ali je bio i veliki mecena umjetnosti. Ratovao je protiv Rusije od 1788. do 1790. i neuspješno pokušao zauzeti Sankt Peterburg. Inspiriran atentatom na njega u Operi u Stockholmu u ožujku 1792., Giuseppe Verdi je napisao operu “Bal pod maskama”.

1776. – Rođen je njemački pisac Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann, poznat kao Ernst Theodor Amadeus Hoffmann, čija su djela puna grotesknog humora, fantazije, hipnoze, telepatije, alijenacije i straha značajno utjecala na europsku književnost. Skladatelj Jacques Offenbach koristio je sadržaj tih priča za opere. Djela: “Fantastične slike u maniri Kahlo”, “Đavolji eliksiri”, “Serpionova braća”, “Životni pogledi mačka Mura”.

1847. – Rođen srpski vojskovođa vojvoda Radomir Putnik, koji se istakao kao vrstan strateg u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, sudionik svih srpskih ratova od 1876. do 1916. U dva srpsko-turska rata od 1876. do 1878. zapovijedao je Rudničkom brigadom i Veterničkim odredom, jedinicama koje su se istakle u bitkama kod Javor. Veliki Šiljegovac, Đunis, okolina Pirota i u oslobađanju Niša, Vranja i Gnjilana. U srpsko-bugarskom ratu 1885. bio je načelnik stožera Dunavske divizije, a 1890. postavljen je za pomoćnika načelnika Glavnog stožera. Tada je rješavanje taktičkih zadataka uveo u program obuke starijih kadrova na Višoj školi Vojne akademije, gdje je predavao taktiku i generalštabnu službu. Zapovjedništvo Šumadijske divizijske oblasti povjereno mu je 1893., ali mu je ono oduzeto 1895. i umirovljen je 1896. pod sumnjom da je surađivao s Radikalnom strankom. Ponovno je aktiviran 1903. nakon atentata na kralja Aleksandra Obrenovića i od tada je kao načelnik Glavnog generalštaba i ministar vojske 1904., od 1906. do 1908. i 1912. rukovodio ratnim pripremama. Velikom njegovom zaslugom srpska vojska je naoružana brzometnim oružjem i teškim topništvom, utvrđena je njena doktrina, uvećan i osposobljen pričuvni starešinski sastav, otvorene časničke škole, obučeno nekoliko generacija generalštabnih časnika, izrađeni ratni planovi i propisani mobilizacijski postupci. U Prvom balkanskom ratu, kao načelnik štaba Vrhovnog zapovjedništva, značajno je pridonio pobjedi srpskih vojski u neočekivanom srazu s turskom vojskom u Kumanovskoj, a potom i u Bitolskoj bitci u listopadu i studenom 1912. U Drugom balkanskom ratu 1913. pravodobno je rasporedio i pripremio vojsku, preduhitrivši bugarski napad, koji je bio odlučujući za trijumf Bregalničke bitke. U Prvom svjetskom ratu 1914. vještim manevriranjem i grupiranjem glavnih srpskih snaga pridonio je porazu nadmoćnijih austrougarskih trupa u Cersko-Kolubarskoj bitci. Predvodio je povlačenje srpske vojske 1915. osujetivši namjeru njemačkog vrhovnog zapovjedništva da je okruži i uništi u suradnji s bugarskim i austrougarskim trupama, ali su ga saveznici – pogrešno procjenjujući situaciju – spriječili da pokrene ofenzivu kako bi spriječila Bugarsku da uđe u rat na strani Centralnih sila. Prilikom povlačenja srpske vojske teško se razbolio i poslan je na liječenje u Francusku, gdje je i umro 1917. godine.

1848. – James Marshall pronašao je grumen zlata u Kaliforniji – novopripojenoj od strane SAD-a, koji je otet Meksiku u ratu 1846. i 1847. – ali je “zlatna groznica” počela tek u prosincu iste godine, kada je izvještaje o otkriću žutog metala potvrdio američki predsjednik James Knox Polk.

1887. – U Rabrovu je rođena kazališna glumica Živana-Žanka Stokić. Glumica za koju je Branislav Nušić, oduševljen njezinim glumačkim talentom, napisao većinu svojih ženskih uloga. Žankin životopis ili, kako ističu teatrolozi, jedan od najromantičnijih i najtragičnijih životnih romana. Godine 1902. pridružila se putujućoj kazališnoj družini koju je vodio tada slavni Ljubomir Rajičić Čvrga. Isprva je njezin jedini zadatak bio stajati. Uz Aleksandra Gavrilovića, prvog srpskog ljubavnika na sceni, Žanka Stokić se prvi put pojavila u značajnijoj ulozi Tereze, u predstavi “Bračna noć”. Zajednički rad nastavili su u četama Mana Petrovića, Mihajla Markovića i Dimitrija Nišlića.

1892. – Rođen srpski revolucionar Aleksa Dundić, junak Oktobarske revolucije, proslavljeni komandant Konjičkog bataljona. Njegovo pravo ime i mjesto rođenja nisu pouzdano utvrđeni, no najvjerojatnija je pretpostavka da je rođen u selu Ražana kod Kosjerića u zapadnoj Srbiji. Kao dobrovoljac srpske vojske u Prvom svjetskom ratu, nakon ranjavanja, pao je u austrougarsko zarobljeništvo, odakle je prebjegao u Rusiju i pridružio se Crvenoj armiji. Proslavio se hrabrošću i među prvima je odlikovan “Ordenom crvenog stijega”. Poginuo je 1920. u bitci kod Rovna u Ukrajini kao pomoćnik zapovjednika pukovnije Šeste konjičke divizije Crvene armije. U znak priznanja u zidove Kremlja postavljena je urna s njegovim pepelom, a u Rivneu mu je podignut spomenik.

1915. – Britanski ratni brodovi u Prvom svjetskom ratu potopili su njemačku krstaricu “Blicher” u Sjevernom moru, pri čemu je poginulo 870 ljudi.

1920. – Umro je talijanski slikar i kipar Amedeo Modigliani, čija su djela jedinstvena po prepoznatljivim izduženim figurama. Od 1906. živi u Parizu i jedan je od najznačajnijih predstavnika “Pariške škole”. Najviše je slikao ženske aktove i portrete, au mladosti se bavio i kiparstvom u kojem se osjećao utjecaj crne plastike.

1937. – Sklopljen je jugoslavensko-bugarski pakt o vječnom prijateljstvu. Bugarska nije htjela pristupiti Balkanskom paktu koji je jamčio granice, ali joj je odgovaralo približavanje najjačoj balkanskoj sili kako bi lakše ostvarila svoje pretenzije na Grčku /Trakija/ i Rumunjska /Južna Dobrudža/.

1946. – Opća skupština UN-a osnovala je Komisiju za atomsku energiju.

1965. – Umro je engleski državnik i pisac Winston Leonard Spencer Churchill, premijer Velike Britanije u Drugom svjetskom ratu i od 1951. do 1955., jedna od najvećih političkih ličnosti 20. stoljeća, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. Kao časnik borio se 1897. i 1898. u britanskim kolonijama Indiji i Sudanu, a bio je ratni dopisnik u Burskom ratu. Od 1905. do 1921. bio je državni podtajnik za kolonije, državni tajnik za trgovinu, ministar unutarnjih poslova, prvi lord admiraliteta, ministar za streljivo, ministar rata i zrakoplovstva i tajnik za kolonije, a od 1924. do 1929. ministar financija. Bio je ideolog i organizator intervencije protiv Oktobarske revolucije u Rusiji. Kada je Adolf Hitler 1933. došao na vlast u Njemačkoj, Churchill je upozorio Britaniju da se što prije naoruža i da se Hitler može obuzdati samo beskompromisnim stavom. U najtežim danima, nakon sloma saveznika u Norveškoj i pada Francuske, u svibnju 1940. postao je premijer i čelnik Konzervativne stranke. U svibnju 1943. uspostavio je vezu s Vrhovnim štabom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, tada je NOVJ priznao kao jedinu snagu u borbi protiv fašizma u Jugoslaviji i presudno pridonio dolasku komunista na vlast u Jugoslaviji. Nakon Drugog svjetskog rata bio je inicijator podjele svijeta na interesne sfere te pobornik “hladnog rata” i borbe protiv komunizma. Poražen je na izborima 1945., no nakon izborne pobjede konzervativaca 1951. ponovno je postao premijer. Djela: “Lord Randolph Churchill”, “Moje afričko putovanje”, “Liberalizam i društveni problem”, “Povijest svjetskog rata”, “Marlborough, njegov život i doba”, “Korak po korak”, “Do borbe”, “Bespoštedna borba”, “Početak kraja”, “Memoari Drugog svjetskog rata”.

1972. – Japanski vojnik Shoichi Yokoi otkriven je na pacifičkom otoku Guam, gdje se 27 godina skrivao u džungli, uvjeren da Drugi svjetski rat još traje.

1973. – Američki pregovarač Henry Kissinger izjavio je da će Vijetnamski mirovni sporazum, dogovoren na pariškim pregovorima, značiti i kraj borbi u Laosu i Kambodži, a pregovarač iz Hanoja Le Duc To opisao je dokument kao “veliku pobjedu za vijetnamski narod”. Borbe u Vijetnamu završile su tek krajem travnja 1975. oslobađanjem Saigona i američkom vojnom katastrofom.

1983. – Umro američki filmski redatelj George Duy Cukor, holivudski perfekcionist, posebno uspješan u glazbenoj komediji. Neki od njegovih filmova odišu diskrecijom, profinjenim humorom i istančanim poznavanjem ljudske prirode, posebice ženske. Filmovi: “Male žene”, “Sylvia Scarlett”, “Romeo i Julija”, “Jučer rođen”, “Zvijezda je rođena”, “Djevojke”, “May Fair Lady”, “David Copperfield”, “A Philadelphia Story”.

1986. – Gerilci Vojske nacionalnog otpora bivšeg ugandskog ministra obrane Yoweri Musevenija ušli su u glavni grad Kampalu i preuzeli potpunu kontrolu nad njim dva dana kasnije. Nakon što su njegove snage slomile otpor vladinih trupa i svrgnule vladu generala Tita Okella, koji je došao na vlast nakon vojnog udara kojim je svrgnuta vlada Miltona Obotea u srpnju 1985., Okello je pobjegao u Sudan, a Museveni je 29. siječnja proglašen novim šefom države.

1996. – Varšavski vojni tužitelj službeno je otvorio istragu protiv poljskog premijera Józefa Oleksiya, zbog njegove navodne špijunske aktivnosti u korist Moskve, koja se kasnije pokazala kao lažna optužba, s ciljem eliminacije političkog protivnika poljskog predsjednika Lecha Walese.

2001. – Za direktoricu 200 godina stare britanske burze prvi put je imenovana žena, bivša bankarica Clara Furse.

2003. – Vijeće republika Savezne Republike Jugoslavije /SRJ/ ratifikovalo je većinom glasova Zakon o potvrđivanju Ugovora o dvojnom državljanstvu između SRJ i Bosne i Hercegovine.

2004. – NASA-ino svemirsko vozilo “opportunity” sigurno je sletjelo na Mars i nakon četiri sata poslalo prve slike tog planeta na Zemlju.

2005. – Opća skupština UN-a održala je prvu komemorativnu sjednicu u znak sjećanja na oslobađanje zatočenika iz nacističkih koncentracijskih logora.

2006. – Umro je jedan od najznačajnijih njemačkih poslijeratnih producenata i scenarista Franz Seitz. Bio je producent 80-ak filmova, među kojima je i “Limeni doboš” iz 1979. koji je osvojio “Oscara” za najbolji strani film.

2008. – Umro je američki fotograf Bernie Boston, najpoznatiji po legendarnoj fotografiji demonstranata u Washingtonu 1967. protiv rata u Vijetnamu, koji su stavljali cvijeće u cijevi vojničkih pušaka.

2011. – U napadu bombaša samoubojice na moskovski aerodrom Domodedovo poginule su 34 osobe, a 168 ih je ranjeno.

2012. – Grčki redatelj Theodoros Angelopoulos preminuo je u Ateni tijekom snimanja filma o dužničkoj krizi. Njegovi najpoznatiji filmovi su “Putujući glumci”, “Lovci”, “Aleksandar Veliki”, “Vječnost i jedan dan”, “Predjela u magli” i “Odisejev pogled”.

2019. – U neredima koji su izbili u Venezueli u sklopu prosvjeda protiv vlade predsjednika Nicolasa Madura poginulo je 26 ljudi. Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro prekinuo je diplomatske odnose sa SAD-om i zatvorio veleposlanstvo i konzulate svoje zemlje u SAD-u, nakon što je Washington priznao čelnika venezuelanske oporbe Juana Guaidóa za privremenog predsjednika zemlje.