Iako ga poznajemo kao ledeni otok, najveći na svijetu, njegovo ime – “Zelena zemlja” – stoljećima zbunjuje. Dodatnu zabunu u našem jeziku unosi i pravopis: je li ispravno pisati Greenland ili Grenland? Dok se u internetskim raspravama i medijima često susreću obje verzije, odgovor je jednostavan, a priča koja stoji iza imena ovog golemog otoka otkriva fascinantnu mješavinu lingvistike, historije i jednog od najstarijih marketinških trikova.
Ukratko, oba naziva su prihvatljiva, ali svaki ima svoje mjesto. “Grenland” je tačan, bosanski naziv za ovaj otok, dok je “Greenland” izvorni engleski naziv. Odakle potiču i zašto se uopšte zove “Zelena zemlja”?
Jezična prilagodba i izvorni naziv
Naziv “Grenland” u bosanskom jeziku nije greška, već ustaljeni egzonim, odnosno prilagođeno ime stranog geografskog pojma. Slično kao što glavni grad Austrije zovemo Beč, a ne Wien, ili glavni grad Italije Rim, a ne Roma, tako smo i engleski naziv “Greenland” prilagodili fonetici i pravopisu bosanskog jezika. Ovaj proces je uobičajen u većini svjetskih jezika. Tako Francuzi i Španci kažu Groenland, Nijemci Grönland, a Poljaci Grenlandia.
Svi ti nazivi potiču od staronordijskog imena Grœnland, koje je otoku prije više od hiljadu godina dao njegov slavni vikinški “kum”. Međutim, važno je napomenuti da autohtono stanovništvo, Inuiti, svoj dom nazivaju potpuno drugačije: Kalaallit Nunaat, što u prevodu znači “Zemlja ljudi”.
Marketinški genij Erika Crvenog
Priča o imenu vraća nas u daleku 985. godinu, do slavnog, ali i ozloglašenog Vikinga Erika Crvenog. Nakon što je zbog nekoliko ubistava protjeran prvo iz Norveške, a zatim i s Islanda, Erik je s posadom otplovio na zapad u potrazi za novom zemljom o kojoj su kružile glasine. Tamo je otkrio golemi otok i na njegovom jugozapadnom dijelu osnovao prvo evropsko naselje.
Prema zapisima u islandskim sagama, Erik je svjesno odabrao privlačno ime “Zelena zemlja” (Grœnland). Njegov cilj bio je jednostavan: privući što više doseljenika s prenapučenog i resursima siromašnog Islanda. Nadao se da će ime koje asocira na plodnost i blagostanje motivirati ljude da mu se pridruže u novoj koloniji. I bio je u pravu – njegov marketinški trik je uspio.
Da li je ime bilo opravdano?
Postoji i druga teorija koja donekle opravdava Erikovu odluku. U vrijeme kada su se Vikinzi iskrcali, otok je prolazio kroz Srednjovjekovno toplo razdoblje (otprilike od 900. do 1300. godine). Klima je bila osjetno toplija nego danas, a južni dijelovi otoka, posebice oko fjordova gdje su se naselili, doista su bili prekriveni zelenom vegetacijom, što je činilo ime barem djelomično opravdanim.
Ironija imena: Ledena zemlja i zeleni otok
Paradoks imena Grenlanda postaje još očitiji kada se usporedi sa njegovim susjedom, Islandom. Dok je Grenland otok čijih je oko 80% površine prekriveno golemom ledenom pločom debelom i do tri kilometra, Island je, unatoč svom imenu (“Ledena zemlja”), znatno zeleniji i ima daleko blažu klimu zahvaljujući utjecaju Golfske struje.
Ime Islanda također je rezultat vikinških saga, ali s potpuno suprotnim predznakom. Norveški Viking Flóki Vilgerðarson stigao je na otok i proveo izuzetno tešku zimu tokom koje mu je uginula sva stoka. Deprimiran i razočaran, popeo se na planinu s koje je u fjordu ugledao samo sante leda. Ogorčen, otok je nazvao Ísland (Ledena zemlja) i po povratku u Norvešku svima pričao kako je to grozno mjesto. Ironično, jedan od članova njegove posade tvrdio je potpuno suprotnu priču, navodeći da je zemlja toliko bogata da “iz trave kapa maslac”, što je naposljetku privuklo prve trajne naseljenike.
Današnja realnost
Danas, gotovo hiljadu godina nakon Erika Crvenog, ime Grenland dobiva novu, pomalo zastrašujuću dimenziju. Zbog globalnog zatopljenja, golemi ledeni pokrivač se otapa ubrzanom stopom, otkrivajući sve više kopna na kojem se širi vegetacija. Tako se vikinška marketinška laž, nažalost, polako pretvara u klimatsku istinu, piše Net.hr.
Datum i vrijeme objave: 20.01.2026 – 13:22 sati
