Bosna i Hercegovina ušla je u 2026. godinu bez usvojenog budžeta. Kao članica Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma PSBiH, kako objašnjavate ovo kašnjenje i kada se može očekivati da se budžet konačno nađe pred poslanicima?
– Bosna i Hercegovina, nažalost, ulazi u još jednu godinu bez usvojenog budžeta. To nije presedan, ali jeste ozbiljan problem.
Uzalud napori
Kao i prethodne godine, trenutno ne postoje jasne naznake kada bi se budžet mogao naći pred poslanicima. U funkcionalnoj državi svaka institucija mora raditi u okviru svojih zakonskih nadležnosti. U tom smislu, odgovornost za ovakvo stanje snose Predsjedništvo BiH i Ministarstvo finansija.
Evropski put naše zemlje je usporen s obzirom na to da još nismo imenovali glavnog pregovarača za pristupne pregovore. Ko snosi odgovornost za to što zemlja još nema ključnu osobu za vođenje pregovora s EU?
– Evropski put Bosne i Hercegovine je vidno usporen, jer još nemamo imenovanog glavnog pregovarača za pristupne pregovore s Evropskom unijom. Uprkos uloženim naporima, do imenovanja nije došlo. Najveću političku odgovornost za to snosi SNSD, a dijelom i HDZ, jer bez njihove saglasnosti ne postoji politička većina za donošenje ove odluke.
Osim pregovarača, bh. vlasti nisu usvojile ni dva zakona koja su jasno tražena iz Evropske komisije, zakon o VSTV-u i zakon o sudovima, odnosno Sudu BiH kako se predlaže. Jesmo li bliže dogovoru ili nastavku sjedenja u čekaonici?
– Tačno je da zakon o VSTV-u i zakon o sudovima, odnosno Sudu BiH, još nisu usvojeni. Zakon o VSTV-u se trenutno nalazi u fazi javne rasprave, koja je pokrenuta zaključkom poslanika Jasmina Emrića i trebala bi trajati mjesec. Kada je riječ o zakonu o sudovima, politički dogovor još ne postoji, što u ovom trenutku predstavlja ključnu prepreku njegovom usvajanju.
Da li ste imali priliku iščitati našu reformsku agendu? Poslanici opozicije iz NSRS-a tvrde da je SNSD pristao na prenos nekih nadležnosti sa entiteta na državu. Da li je to tačno?
– Reformsku agendu sam pažljivo čitala i u njoj nisam vidjela bilo kakav prenos nadležnosti sa entiteta na državni nivo. Takve tvrdnje služe uglavnom za dnevnopolitičke potrebe i nemaju utemeljenje u samom tekstu dokumenta.
Aida Baručija: Mnogi političari na vlasti izgubili su dodir sa stvarnošću/Fena
Ušli smo u izbornu godinu – koliko je realno očekivati veću produktivnost Parlamenta ili građani mogu računati na status quo do 2027. i formiranja nove vlasti?
– Ulazak u izbornu godinu po pravilu znači smanjenu zakonodavnu aktivnost. Dosadašnja praksa pokazuje da se političke stranke u tom periodu primarno bave izbornim pripremama, programima, kandidatima i listama, dok reformski procesi i interes građana često ostaju po strani.
Prije nekoliko godina izjavili ste da su političari na vlasti izgubili dodir sa realnošću i da nemaju osjećaj za svakodnevne probleme i poteškoće običnih ljudi u našoj domovini. Da li i danas stojite iza te tvrdnje?
– I danas stojim iza stava da su mnogi političari na vlasti izgubili dodir sa stvarnošću i problemima s kojima se građani svakodnevno suočavaju. Naravno, postoje izuzeci, ljudi koji su stalno na terenu i u direktnom kontaktu s građanima.
Mnogi ne rade
Međutim, imamo zastupnike i delegate u Predstavničkom i Domu naroda koji već četiri, pet ili šest mandata sjede u parlamentarnim klupama, a javnost ih vidi gotovo isključivo tokom predizbornih kampanja ili u medijima.
Datum i vrijeme objave: 09.01.2026 – 07:47 sati
