Kako zagađen zrak utiče na zdravlje pluća? Pulmologinja dr Gorana Krstović objašnjava simptome, rizične grupe i praktične savjete za zaštitu tokom zime u BiH.
Zime u Bosni i Hercegovini odavno nisu samo sinonim za maglu i hladne dane, već i za zrak koji sve teže dišemo. Ono što je nekada bila povremena pojava, danas je realnost koja pogađa brojne sredine i direktno utiče na kvalitet života, zdravlje pluća i opšte blagostanje – često i prije nego što postanemo svjesni prvih simptoma.
Zimski zrak u BiH: Tihi neprijatelj zdravlja pluća
Dok aplikacije svakodnevno upozoravaju na ekstremno zagađenje, rijetko se zadržavamo na onome što je najvažnije: kako zagađen zrak konkretno utiče na naš organizam i šta mi, kao pojedinci i porodice, možemo učiniti da se zaštitimo.
Upravo zato razgovaramo s pulmologinjom dr Goranom Krstović o posljedicama dugotrajnog udisanja zagađenog zraka, simptomima koje ne bismo smjeli ignorisati, rizičnim grupama, ali i praktičnim, svakodnevnim navikama koje mogu pomoći da očuvamo zdravlje pluća-posebno u zimskim mjesecima kada je kvalitet zraka najlošiji.
Kroz razgovor sa stručnjakinjom fokus stavljamo na edukaciju, prevenciju i svjesne izbore u svakodnevici – jer briga o zdravlju počinje upravo onim što udišemo.
Koliko dugotrajna izloženost zagađenom zraku utiče na zdravlje pluća, čak i kod osoba koje nemaju ranije dijagnosticirane respiratorne bolesti?
Utiče mnogo, mogu biti razlog akutnih iritacija disajnih puteva, smanjene funkcije pluća, upalnih promjena, povećana osjetljivost na infekcije. Kasnije razlog nastanka bronhitisa, astme, hronične opstruktivne bolesti pluća. Zdrava osoba nije zaštitćena od aerozagađenja samo od intenziteta i trajanja izloženosti, fizičke aktivnosti, individualne osjetljivosti zavisi efekat.
View this post on Instagram
Koje su najčešće zdravstvene tegobe koje primjećujete kod pacijenata tokom zimskih mjeseci, kada je kvalitet zraka najlošiji?
Veliki broj tegoba povezanih sa respiratornim sistemom (kašalj, otežano disanje, stezanje u grudima, tegobe slične bronhitsu). Tegobe od strane kardiovaskularnog sistema (povećan rizik od moždanog ili srčanog udara, povišen krvni pritisak, bol u grudnom košu), digestivni sistem (mučnine, povraćanja), neurološki sistem (glavobolje, vrtoglavice), koža, oči, psiha – svi sistemi mogu da daju tegobe samo ih treba znati prepoznati, a u nekim situacijama mogu biti i razlog pogoršanja postojeće bolesti ili nastanka novog oboljenja.
Djeca, stariji i hronični bolesnici su najugroženiji
Nestea06/GettyImagesPlus
Koje grupe ljudi su posebno osjetljive na zagađen zrak i zahtijevaju dodatni oprez?
Djeca, starije osobe, osobe sa hroničnim oboljenjima su najosjetljiviji, ali onečišćen zrak utiče na sve nas i na zdravu popluaciju, jer je to, slobodno mogu reći, najveći ekološki, modifikabilni faktor rizika za zdravlja.
Postoje li simptomi koje ljudi često zanemaruju, a mogu biti prvi znak da
zagađen zrak već ostavlja posljedice na pluća?
Postoje simptomi koji se ne povezuju sa aerozagađenjem i to su iritacije očiju, nosa, promjene na koži, glavobolja, umor, promjena raspoloženja, povraćanje, mučnina onda kihanje, kašalj, respiratorne i druge tegobe. Tegobe koje ostavljaju posljedice na pluća su učestele upale pluća, simptomi bronhitisa i astme.
Kako zagađen zrak utiče na djecu i razvoj njihovog respiratornog sistema?
Djeca su najosjetljivija, jer je respirarorni sistem u razvoju. Aerozagađenje utiče po više faktora od učestalih respiratornih infekcija, viroza, koje mogu biti lake i prolazne, do nastanka ozbiljnih respiratornih tegoba (upala pluća, razvoj i nastanak astme, alergijskih tegoba). Važno je znati da onečišćen zrak utiče na sveobuhvatan rast i razvoj djece kako u fizičkom tako i u psihičkom smislu.
Najosjetljivija su mala djeca od 0 do 5 godina. Isto je jako bitno napomenuti da pored onečišćenog zraka na rast i razvoj djece veliki uticaj ima boravak ili blizina pušača. Možda je to čak i veći rizik od svega pomenutog o čemu bi trebali da mislimo i pričamo. Naravno, jako važno po zdravlje djece je stvaranje dobrih životnih navika, ali neka to bude za drugu priliku tema.
Dišemo opasnost: Pulmologinja upozorava na zagađeni zrak i njegove posljedice
Šta savjetujete osobama koje već imaju astmu, hronični bronhitis ili druge plućne bolesti u periodima visokog zagađenja?
Koristiti redovno propisani inhaler, posavjetovati se sa ljekarom o dodatnoj suplementaciji, vakcinacija, smanjiti boravak vani pri većim zagađenjima. Omogućiti odlazak iz grada, pratiti svoje opće stanje, bilo koje pogoršanje bolesti je razlog da se jave ljekaru, izbjegavati prostore sa dosta ljudi.
Da li boravak u zatvorenom prostoru u potpunosti štiti od zagađenog zraka ili postoje i tu određeni rizici?
Ne štiti. Nema univerzalnog pravila zaštite i sve o čemu govorim više su savjeti. Aerozagađenje je nešto što krade dane našeg života, tihi ubica. Boravak u zatvorenom može da smanji rizik, ali ga ne ukljanja. Poboljšati zrak u zatvorenom prostoru možemo kvalitetnom filtracijom i ventilacijom.
Savjeti bi bili: držati prozore zatvorene tokom velike zagađenosti, provjetravati
rano ujutro ili poslije kiše. Pročišćivače koristiti u prostoriji gdje se najviše boravi, ako ima mirisa i gasova koristiti model pročišćavača sa aktivnim ugljem, ne pušiti, izuvati obuću vani,
održavati vlažnost zraka 50-60%.
Koliko mogu pomoći pročišćivači zraka i na šta bi građani trebali obratiti pažnju prilikom njihovog odabira?
Pročišćivaći zraka mogu biti od koristi, mogu smanjiti izloženost štetnim česticama u zatvorenom prostoru, ali nisu čarobno rješenje i nisu sistemsko rješenje aerozagađenja. Ovdje se mora znati da nisu svi pročišćivači isti. Treba da imaju HEPA H13 ILI H14 filtere, ne “HEPA LIKE”. Treba provjeriti CADR (protok zraka) i da li odgovaraju veličini prostorije. Izbjegavati pročišćivače sa ozonom.
Mnogi građani danas nose zaštitne maske na otvorenom. Da li maske zaista mogu pomoći u zaštiti od zagađenog zraka i, ako mogu, koje vrste maski imaju smisla nositi u ovakvim uslovima?
Da, maske mogu pomoći ali je važno znati koje maske. N95/KN95/FFP2 maske su najbolji izbor kod aerozagađenja jer filtriraju oko 95% čestica veličine >0,3nmg.
CentralITAlliance/GettyImagespLUS
RightFramePhotoVideo/GettyImagesPlus
Ako je zagađenje izraženo mogu se koristiti i N99/N100 maske sa većom filtracijom, ali manje su prozračne. Obične platnene, hiruške maske ili bandaže ne pomažu i to je važno znati.
Naravno, važno je znati da je imunitet ono što nas štiti od svih negativnih faktora okoline ,ali o njemu moramo brinuti tokom cijele godine. U toku hladnih dana preporuka je redovno uzimati Vitamin C, cink, selen, magnezij, dosta tečnosti, toplih čajeva.
Namirnice: brokuli, kelj, špinat, jabuka, bobičasto voće, omega 3 masne kiseline
(riba,orasi). Vježbe disanja, fizičke aktivnosti – pametno kretanje i zaštita.
Kako pravilno pratiti kvalitet zraka i donositi odluke – kada je bolje ostati u zatvorenom, a kada ipak izaći vani?
Kvalitet zraka pratimo na osnovu svakodnevnih informacija, IQAir web stranica daje dobre podatke. Ona nam kvalitet zraka izražava u AQI indeks: 0-5 je dobar zrak, 51-100 umjeren zrak,101-105 nezdrav za osjetljivu populaciju i 151 nezdrav za sve. Upravo na osnovu ovih podataka možemo donositi odluke o boravku vani i dužini boravka vani.
Koliko je važna fizička aktivnost tokom zime i kako je prilagoditi danima sa lošim kvalitetom zraka?
Imunitet i zdravlje ne mogu bez fizičke aktivnosti. Ona je uvijek bitna i važna i u ovo doba godine, s tim što se vanjske aktivnosti moraju i trebaju prilagoditi trenutnom aerozagađenju. Bilo koja fizička aktivnost koja se sprovodi vani u ovim hladnim, zagađenim danima donosi po vaše zdravlje više štete nego koristi. Mi moramo prilagoditi naš trening, koristiti teretane, planine ili neku drugu alternativu prema sopstvenim mogućnostima.
Koju biste poruku izdvojili kao najvažniju za čitateljice i čitatelje koji žive u sredinama sa hronično zagađenim zrakom?
Zdravlje nema cijenu. Čuvajte pluća ona su vaše bogatstvo. Dišite svjesno, živite zdravo!
dr Gorana Krstović mr med. sci. , pulmolog/pneumoftiziolog
dr Krstović posjeduje desetogodišnje iskustvo u radu sa plućnim pacijentima iz oblasti prevencija, liječenje i dijagnostikovanje plućnih bolest, HOBP , Asthma bronchialae, Tuberkuloza pluća i praćenja onkoloških pacijenata.
Makarska/GettyImagesPlus
https://www.ljepotaizdravlje.ba/wp-content/uploads/2025/12/GettyImages-1389500589-256×200.jpg
