U svom obraćanju pred Parlamentarnom skupštinom BiH u rujnu, Marta Kos, europska povjerenica za proširenje, obećala je uspon na Maglić kada Bosna i Hercegovina postane članica. Članstvo ostaje ambiciozan cilj, s brojnim mogućim preprekama. Primjerice, upravo ovog tjedna propuštena je prilika da Vijeće ministara ispuni korake koji bi doveli do pomaka prema održavanju prve Međuvladine konferencije s EU-om, napisao je danas u svojoj kolumni šef Delegacije EU-a i posebni predstavnik EU-a u BiH Luigi Soreca.
Soreca napominje da je ovaj tjedan ipak napravljen veliki iskorak jer je Europska komisija odobrila Reformsku agendu koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 30. rujna, čime se otključava potencijal ulaganja u vrijednosti do 976,6 milijuna eura u zamjenu za reforme u okviru Plana rasta EU-a za zapadni Balkan, prenosi Fena.
– Odobrena Reformska agenda sada je i javno dostupna na stranici Europske komisije. Ohrabrujem sve zainteresirane da je pogledaju kako bi se detaljnije upoznali s procesom i popisom reformi. Doduše, riječ je o složenom i tehničkom dokumentu na 161 stranici. Međutim, suština se svodi na jednostavan prijedlog vlastima ove zemlje – provedite promjene u korist građana, a mi ćemo osigurati financijsku potporu za njihovu realizaciju – poručio je Soreca.
Reformska agenda temelji se na četiri ključna područja, a svako pojedinačno obećava transformaciju za Bosnu i Hercegovinu.
– Prvo je zeleno i digitalno tranzicijsko područje. Ako se nadate bržem i sigurnijem širokopojasnom internetu u Bosni i Hercegovini, imam dobre vijesti. Ako nadležne vlasti ispune korake za omogućavanje uvođenja 5G tehnologije i sigurnog širokopojasnog interneta, EU će osigurati financijsku podršku za ubrzanje procesa. Također ćemo pružiti podršku digitalizaciji javnih usluga koja će smanjiti vrijeme čekanja u redovima pred institucijama i omogućiti lakši pristup informacijama i uslugama. Reforme u području dekarbonizacije, za koju svi znaju da je nužna radi sprječavanja katastrofalnog globalnog zagrijavanja, između ostalog, bit će praćene podrškom pravednoj tranziciji u područjima ugljena – napisao je Soreca.
Drugo područje politika je razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, uključujući sustave za financijsku podršku inovativnim startupovima te malim i srednjim poduzećima, pojednostavljenje procedura za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i primjenu inteligentnih transportnih sustava.
Treće područje fokusira se na obrazovanje, tržište rada i sustav socijalne zaštite. Reforme i financijska potpora EU-a imaju za cilj povećati upis djece u predškolske ustanove, poboljšati kvalitetu osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja usklađivanjem nastavnih planova i programa sa vještinama potrebnima za budućnost, te ojačati povezanost stručnog obrazovanja s privatnim sektorom.
Soreca ističe da će EU podržati napore za povećanje broja škola s pristupom internetu. Reformska agenda također želi povećati pristup kvalitetnim radnim mjestima širom zemlje, uključujući putem Garancije za mlade, kao dijela posvećenosti borbi protiv nezaposlenosti mladih i lakšeg prelaska iz obrazovanja na tržište rada.
Četvrto područje obuhvaća ono što zovemo „temeljnim pitanjima“, odnosno vladavinu prava, funkcioniranje pravosuđa i demokratskih institucija, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te temeljna prava. To su neke od najvažnijih reformi na europskom putu Bosne i Hercegovine, a imat će i najtrajniji učinak.
– Naveo sam brojne potencijalne koristi Reformske agende, ali ciničari bi se sada mogli zapitati: “U čemu je kvaka?” Pa, postoji veliki rizik da će nedovoljna politička volja spriječiti provedbu reformskih koraka. Svaki završeni reformski korak prati odgovarajući iznos investicija. Bez reformskih koraka, BiH neće dobiti sredstva od 976,6 milijuna eura predviđenih u okviru Plana rasta – stoji u kolumni.
Ipak, važno je podsjetiti da Reformska agenda sadrži reforme koje su domaće vlasti same definirale kao važne za budućnost cijele zemlje.
– Oslanjamo se na poslovnu zajednicu, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i širu javnost da održe snažan interes za ove reforme i da svoje demokratski izabrane predstavnike pozovu na odgovornost kako bi se osiguralo da se ova prilika ne propusti. S prvim snijegom ovih dana prisjećamo se da su prije više od četiri desetljeća, u samo nekoliko godina i uz kratke rokove, izgrađeni fantastični zimski sportski objekti na Bjelašnici, Igmanu, Jahorini i Trebeviću, omogućivši 1984. godine jedne od nezaboravnih Zimskih olimpijskih igara. Međutim, zima koja je pred nama donosi gradovima u BiH neke od najviših stopa zagađenja zraka u Europi, kao podsjetnik na hitnu potrebu za dekarbonizacijom i reformama za unaprjeđenje okoliša – napisao je Soreca.
Soreca dodaje da Bosna i Hercegovina ima kapacitete za velike stvari kada postoji volja.
– Isto tako, zemlja je koja je, nažalost, presklona zastojima i blokadama. Plan rasta plan je za pokretanje BiH. Kako bi rekli Bijelo dugme: “Hajdemo u planine!” – zaključio je Soreca.
