Napisala Nađa Irena Fišić
S dolaskom hladnijih dana, ranijim mrakom i maglovitim jutrima, mnogi od nas smatraju da bi radije spavali pola dana. Osjećamo težinu u kapcima oko 19 sati, jutarnje buđenje postaje herojski podvig, a popodnevni san nekako “dođe sam”. Nije u pitanju lenjost – nauka kaže da zimi zaista imamo različite potrebe za snom.
Šta kaže biologija?
Naše tijelo funkcionira prema cirkadijanskom ritmu – unutrašnjem satu koji kontrolira svjetlo. Zimi je znatno manje svjetla, što znači da naš mozak proizvodi više melatonina, hormona koji uzrokuje pospanost. Studije Instituta za istraživanje spavanja u Berlinu pokazuju da ljudi prirodno spavaju sat ili dva duže u zimskim mjesecima, čak i kada pokušavaju održati isti raspored kao ljeti. Drugim rečima: niste umorni bez razloga – vaše telo pokušava da prati svoj prirodni ritam.
“Zimski bluz” – zašto smo emocionalno osjetljiviji?
Nedostatak svjetla također utiče na nivo serotonina, neurotransmitera koji reguliše raspoloženje. Zbog toga zimi često osjećamo apatiju, anksioznost ili pad motivacije. Kada se tome dodaju hladnoća i češći boravak u zatvorenim prostorima, prirodno je da tijelo traži više odmora. Nauka takođe potvrđuje da kvalitetan san direktno utiče na otpornost imunog sistema, što je posebno važno u sezoni prehlada i virusa.
Koliko nam je sna zaista potrebno?
Prema najnovijim preporukama Evropske asocijacije za medicinu spavanja, odraslima se preporučuje 7 do 9 sati sna, ali se zimi smatra normalnim spavanje do 10 sati, posebno ako se osoba osjeća iscrpljeno, ima slab imuni sistem ili radi u smjenama. Drugim riječima, zimska potreba za dužim snom nije devijacija, već fiziološki odgovor organizma na promjenu godišnjeg doba.
Kada se “zimsko spavanje” pretvara u problem?
Međutim, postoji granica preko koje dodatni san postaje znak da nešto nije u redu.
Ako spavate više od 10 sati, a i dalje se osjećate umorno, nemate energije, razdražljivi ste ili depresivni, to može biti sezonski afektivni poremećaj (SAP), oblik zimske depresije koji pogađa veliki broj ljudi na sjevernoj hemisferi. U tom slučaju se savjetuje izlaganje dnevnom svetlu, suplementacija vitaminom D ili razgovor sa stručnjakom.
Shutterstock.com
Kako poboljšati san tokom zimskih mjeseci?
Naučnici preporučuju nekoliko jednostavnih trikova.
1. Izložite se jutarnjem svjetlu.
Već 10 minuta sunčeve svjetlosti “resetuje” biološki sat.
2. Uvedite mali zimski ritual spavanja.
Topla kupka, biljni čaj ili lagano istezanje šalju signal mozgu da se pripremi za san.
3. Spavajte u hladnoj sobi.
Idealna temperatura je između 17 i 19 °C – tada tijelo brže ulazi u fazu dubokog sna.
4. Smanjite vrijeme ispred ekrana prije spavanja.
Plavo svjetlo ometa proizvodnju melatonina, hormona koji nam je ionako dragocjen zimi.
Zima nije vrijeme za maksimalne performanse, već period kada priroda usporava – pa tako i mi. Ako spavate više nego inače, to nije slabost, već biološki instinkt. Nauka jasno kaže: zimi je duži i dublji san sasvim normalan, a ponekad i neophodan za zdravlje. Dozvolite sebi još nekoliko sati sna do proljeća. Vaše tijelo će vam biti zahvalno.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com
