Kina proizvodi 70% svjetskih dronova. Blake Resnick želi to promijeniti. Uz podršku Sama Altmana i Petera Thiela, osnivač Brinka je na dobrom putu da svoje kvadkoptere učini prvim izborom američke policije. Samo kad bi uspio nagovoriti saveznu vladu da zabrani njegovog glavnog konkurenta.
U predgrađu Arizone, Queen Creeku, jugoistočno od Phoenixa, uplašena žena pozvala je 911 tvrdeći da je njen dečko pokušava zadaviti. Kada policajci stignu na mjesto događaja, osumnjičeni uspijeva pobjeći.
Policija šalje dron Brink “Responder”, koji ga pronalazi oko četiri minute kasnije u blizini glavne ceste. Kada policajci sustignu osumnjičenog, on tvrdi da je naoružan i spreman za pucanje. Kamera drona zumira. Laže. Nema oružja na vidiku. Policajci se sigurno približavaju i hapse ga. Dron se vraća u svoje “gnijezdo”. To je velika stanica za punjenje na krovu policijske stanice s bijelim metalnim vratima koja se zatvaraju.
Dronovi koji prate mjesta zločina postaju sve češći u američkim agencijama za provođenje zakona. Ono što je mnogo rjeđe je to što se proizvode u Americi. DJI, kineski gigant dronova, kontrolira 70% globalnog tržišta vladinih i komercijalnih dronova, prema procjenama analitičara. To tržište je 2024. godine vrijedilo oko 18,6 milijardi dolara. Više od 80% organizacija javne sigurnosti koje koriste flote dronova imaju DJI uređaje (dok samo 7% koristi Brink).
Kineski dronovi jeftiniji i pouzdaniji
Ali ključna stvar za Brink i njegovog 25-godišnjeg osnivača, Blakea Resnicka, jeste da se Responder proizvodi u Seattleu, a ne u Shenzhenu. Resnick vjeruje da će američka policija uskoro koristiti američke dronove – bilo po izboru ili iz nužde. Od 23. decembra, osim ako NSA ili neka druga sigurnosna agencija ne odobri DJI, prodaja njegovih dronova u SAD-u bit će zabranjena. To izaziva nezadovoljstvo među policajcima i prvim interventnim službama, koji za Forbes kažu da su uređaji kineske proizvodnje jeftiniji, pouzdaniji i tehnički napredniji. Jedan od najnaprednijih policijskih dronova DJI-ja, Matrice M30T, košta oko 15.000 dolara. Brink-ov Responder počinje od 20.000 dolara. Čak i Resnik priznaje: “DJI pravi nevjerovatne proizvode po vrlo niskim cijenama.”
Gdje postoji zabrinutost za nacionalnu sigurnost, postoji i poslovna prilika. Brink i Resnick su iskoristili val America First da dostignu vrijednost od 480 miliona dolara. Prikupili su 157 miliona dolara investicija od Motorole, londonske kompanije Index Ventures i milijardera, uključujući Sama Altmana , Petera Thiela i suosnivača Figme Dylana Fielda.
Resnik nije stidljiv kada je u pitanju njegov stav u geopolitičkom sukobu. “Ne mislim da je zdravo da slobodni svijet kontrolira manje od 5% globalnog tržišta dronova”, kaže iz svoje kancelarije u sjedištu Brink-a u Seattleu, s pogledom na redove inženjera u plavim mantilima koji sklapaju gnijezda za punjenje Respondera. “Krajnji cilj ovdje je postati DJI Zapada.”
Zabranjeno u Kini
U njegovoj kancelariji visi uramljena kopija sankcija koje je Peking nametnuo kompaniji i njemu lično. Prošlog decembra, Kinezi su zabranili Brinku i Resnicku (zajedno s desetak drugih kompanija) poslovanje ili putovanja u Kinu. Osim toga, Resnick je imao ulogu u predstojećoj zabrani DJI-a. U protekle tri godine potrošio je 660.000 dolara na lobiranje, uključujući i kontrolu korištenja kineskih dronova u SAD-u. To je ogromna količina novca za izuzetno neprofitabilnu kompaniju koja je prošle godine, prema procjenama Forbesa, imala prihod od samo 5 miliona dolara (a očekuje se da će ove godine dostići 15 miliona dolara). Ali potencijalni dobitak je ogroman. Ako se zabrana usvoji, “to će biti ogromna potražnja za nama”, kaže Resnik. Njegov procijenjeni udio od 40% u Brink’su sada vrijedi 192 miliona dolara.
Zagovornici strože politike prema Kini u Kongresu strahuju da bi se DJI-jevi dronovi mogli koristiti za slanje osjetljivih informacija o Amerikancima u Peking. Kompanija je dugo odbacivala ove tvrdnje kao neosnovane. Adam Welsh, šef globalne politike u DJI-u, rekao je: “Vlada SAD-a ima puno pravo da ojača mjere nacionalne sigurnosti. Ali to mora ići ruku pod ruku s pravičnim postupkom, pravičnošću i transparentnošću.” Poput Tiktoka, kompanija sada traži od vlade SAD-a da pokrene reviziju svoje tehnologije ili odobri produženje roka. (Federalna komisija za komunikacije nije odgovorila na ponovljene zahtjeve za komentar.)
Kako funkcionira Responder
Iako nije najluksuzniji DJI-jev dron, Responder, koji je lansiran prošle godine, nije loš uređaj. Iz svojih gnijezda, dronovi mogu stići do hitne situacije u krugu od tri kilometra za 70 sekundi ili manje. Responder, kojim uglavnom daljinski upravljaju policajci, može letjeti do 42 minute s punom baterijom i potrebno je samo 35 minuta da se napuni. Čak i sa populacijom manjom od 90.000, Queen Creek je držao svog jedinog Respondera zauzetim. Otkako je postao jedna od prvih policijskih stanica u SAD-u koja je testirala dron u junu, Responder je poslan na više od 450 misija. To su bile provale, seksualno nasilje, samoubistva i pucnjave. Responder je bio prvi na mjestu događaja 131 put i riješio je 35 situacija bez prisustva policajca, u slučajevima kao što su automatizovani (često lažni) izvještaji o saobraćajnim nesrećama.
Šef Randy Bryce kaže da planira kupiti cijelu flotu . Stariji dronovi stanice – koje je, naravno, uglavnom proizveo DJI – počinju skupljati prašinu. „Željeli smo pronaći proizvod proizveden u Americi na koji ne bi uticala nikakva zabrana“, kaže on.
Pored Respondera, koji je posebno napravljen za pozive hitnoj službi 911, Brink nudi i Lemur (početna cijena: 10.000 dolara), namijenjen za upotrebu u zatvorenom prostoru od strane SWAT timova, i Brink Ball, komunikacijski uređaj veličine softball lopte vrijedan preko 2.500 dolara koji se može koristiti u scenarijima gdje je direktan kontakt ili dostava telefonom preteška – kao što su situacije s taocima ili prirodne katastrofe.
Do sada je Brink privukao više od 700 kupaca, uglavnom policijskih stanica. Oko 100 njih je kupilo Responder. Kupci se kreću od malih i srednjih agencija poput policije Pueblo u Coloradu do najveće policijske agencije u SAD-u, policijske uprave New Yorka. Na saveznom nivou, korisnik je Služba za imigraciju i carine (ICE).
Uspon Brinka i Resnika
Brinkovo porijeklo datira iz oktobra 2017. Sedamnaestogodišnji Resnick bio je u djetinjstvu u Las Vegasu kada se masovna pucnjava dogodila samo 20 minuta dalje. Napadač je otvorio vatru iz hotelske sobe na 32. spratu Vegas Stripa. Ciljao je posjetioce Festivala žetve na Route 91. Pedeset osam ljudi je ubijeno. Više od 400 je ranjeno. Resnik, koji pravi dronove od svoje desete godine, pitao se zašto policija ne koristi dron u ovakvoj situaciji. Zasuo je policijsku stanicu zahtjevima za sastanak.
Uz kafu u lokalnom Einstein Bros. To Bagels, poručnik Will Hudler iz policijske uprave Las Vegasa skeptično je slušao dok je mršavi tinejdžer visok 190 cm s kovrčavom smeđom kosom insistirao da može napraviti dron koji se razlikuje od bilo kojeg drugog potrošačkog drona. Sa karakteristikama specifičnim za SWAT timove. Hadler je odlučio da mu pruži šansu: 90 dana za izradu prototipa. Resnik
je počeo raditi, sastavljajući komponente, uglavnom proizvedene u Kini , na stolu u trpezariji svojih roditelja. Na 86. dan, demonstrirao je uređaj pred 40 članova SWAT tima. Nije prošao. Jedan policajac je brzo udario dron peškirom, dokazujući da uređaj nije spreman za stvarni svijet.
Ali Resnik nije odustao. Dronovi su bili njegova opsesija – posljednja u nizu nakon godina rastavljanja igračaka, zatim fenova za kosu, pa mikrovalnih pećnica. Rana dijagnoza disleksije išla mu je u prilog kada je upisan na dodatne časove. Preskočio je šesti razred, proveo godinu i po u srednjoj školi, a zatim se sa 14 godina uputio na Univerzitet u Las Vegasu. Uslijedile su mu prakse u McLarenu i Tesli, a zatim prelazak na Northwestern, gdje je studirao mašinstvo. Uzeo je nekoliko mjeseci slobodno kako bi obavio praksu u DJI-u u Palo Altu, Kalifornija. Iz prve ruke je vidio kako globalni lider gradi leteće mašine. Nikada se nije vratio na fakultet, odustavši početkom 2017. kako bi pokušao sam graditi dronove.
Drugi pokušaj je bio uspješan
Tri mjeseca nakon ponižavajućeg iskustva s timom iz Vegasa, Resnick je ponovo nazvao. Ovaj put s dronom koji se sam stabilizira. Hudler, impresioniran, pozvao ga je da se pridruži SWAT timu na nekoliko vožnji. Sjeća se da je “stavio taktičku kacigu preko te prekrasne kose”. Zajedno, Resnick i SWAT tim razvili su Lemur, koji će postati njegov vodeći dron. Brink – skraćenica od Blake Resnik Inc. – službeno je registriran 2018. godine, a Vegas Metro je bio prvi kupac.
Dvije godine Brink je bio posao s jednim čovjekom. Zatim je Resnick primio 100.000 dolara od Thiel Fellowshipa, koji mladim poduzetnicima daje sredstva za izbjegavanje fakulteta. Prihodi su dostigli 100.000 dolara godišnje. Ali ako je Brink želio proširiti poslovanje, Resniku je trebalo više kapitala. Njegov spasitelj došao je u obliku Sama Altmana, tada pohlepnog tehnološkog investitora i direktora OpenAI-a. Zatim se 2020. godine Resnik pridružio pozivu prijatelja prijatelja koji je tražio investicijske prilike.
Čovjek koji se pojavio u emisiji Zuma bez majice i u krevetu prekinuo je Resnicka usred prezentacije i rekao da neće investirati. Ali da će ga to povezati s ljudima, uključujući i Altmanovu bivšu djevojku. Ubrzo nakon toga, Altman je direktno poslao Resnicku e-mail, pitajući ga o prihodima, kupcima, korištenju, stopi rasta i koliko planira prikupiti. Resnik je odmah odgovorio. “U redu, želio bih investirati”, odgovorio je Altman nekih 36 sati kasnije. Uslijedio je ček na dva miliona dolara. Altman je zatim doveo milijardera i osnivača Scale AI-a, Alexandera Wanga, s dodatnih 150.000 dolara. “To mi je zaista promijenilo život”, kaže Resnik. “Dalo mi je potreban kapital i kredibilitet, koje sam iskoristio za otvaranje prvog sjedišta i zapošljavanje prvih ljudi.”
Prikupljanje kapitala
To je također otvorilo vrata za veće runde ulaganja, a Wang je povezao Resnika s renomiranom firmom Index. To je dovelo do Brinkove Serije A od 25 miliona dolara u 2021. godini, kao i do najnovije runde od 75 miliona dolara u aprilu. Till je investirao manji iznos 2022. godine, iste godine kada je Resnik ušao na Forbesovu listu 30 ispod 30. “On je spužva”, kaže Vlad Loktev, partner u Indexu. “Razumijevanje da još uvijek ima mnogo toga za naučiti je vrlo važno, posebno kada neko pokreće kompaniju u tako mladoj dobi.”
U svojoj velikoj dvorani u Seattleu, gdje se Brink preselio 2021. godine, Resnick snažno gura dron Lemur u letu prema tlu, odražavajući originalni test policije iz Vegasa. Dron glasno zuji, poput ogromne mehaničke pčele, dok se stabilizira i vraća u nivo očiju. Slika uživo s kamere drona prikazuje se na ručnom kontroleru. Resnik bira broj na telefonu, direktno se povezujući s Lemurom zahvaljujući Brinkovim partnerstvima s AT&T-om, T-Mobileom i Verizonom. Za sljedeći trik, pokazuje kako lemur može brzo razbiti prozore vrhom napravljenim od izuzetno tvrdog materijala koji kombinuje volfram i ugljik – raspršujući krhotine stakla po parkingu.
Problemi s Brinkovim dronovima
Danas Resnik provodi malo vremena u sjedištu kompanije. Putuje tri dana u sedmici, predstavljajući Responder šefovima policije i gradonačelnicima. Hudler ponekad ide s njim. Sada je penzionisani policajac iz Las Vegasa. On je Brinkov potpredsjednik za korisničku podršku. Obučava druge policajce za korištenje dronova. Resnick procjenjuje da oko 15% SWAT timova u SAD-u trenutno koristi Lemur, što ga čini daleko najuspješnijim Brinkovim proizvodom.
Neki, međutim, ne vjeruju da se Brinkovi uređaji mogu čak ni porediti sa DJI-jem. Pogotovo u ekstremnijim uslovima. Kyle Nordfors iz Udruženja gorskih spasilaca Utaha leti dronovima u SWAT misijama i iznad Stjenovitih planina kada se planinari nađu u opasnosti. Kaže da Brinkovi uređaji nisu pouzdani, okretni ili dovoljno brzi da dođu do ljudi u “životno opasnim” situacijama: “DJI uređaji su bolji u svakom pogledu.”
Policajci su imali slične primjedbe. “Domet je definitivno problem”, kaže Luis Figueiredo, pilot drona policije New Jerseyja koji je letio Lemurom. Razbijač stakla, dodaje on, “ne funkcioniše uvijek kako je predviđeno.”
Domaće takmičenje
Čak i ako DJI bude zabranjen, Brink se suočava s velikim američkim konkurentom. Skydio, sa sjedištem u San Mateu u Kaliforniji, prikupio je više od 730 miliona dolara VC finansiranja. Uključujući i Andresena Horowitza. Ima više od 1.000 korisnika u javnoj sigurnosti. ICE je od 2021. godine potrošio 1,4 miliona dolara na Skydio dronove, u poređenju sa samo 80.000 dolara na Brinkove mašine. NYPD ima 41 Skydio uređaj i 40 DJI dronova u svojoj floti. I samo šest Brinkovih.
Postoji još jedna jasna tržišna prilika za Brink: odbrana. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, kompanija je poslala 60 Lemur dronova u Kijev kako bi pomogla u misijama potrage i spašavanja. Ali osim nekoliko istraživačkih sastanaka sa zvaničnicima Ministarstva odbrane, Resnick nije tražio nikakve ugovore sa Pentagonom. Ipak, Brink-ov rad u Ukrajini pomogao mu je da shvati kako napraviti uređaje koji rade kada su radio frekvencije i GPS stalno ometani.
Brinkovo vrijeme u ratu možda tek dolazi. „Brine me opstanak demokratije“, kaže Resnik. A ako bi SAD ikada zaratile s Kinom, to bi bilo kao dani nakon pucnjave na muzičkom festivalu: Resnick ne bi mogao sjediti po strani.
Zoya Hasan, novinarka Forbesa
Thomas Brewster, novinar Forbesa
Datum i vrijeme objave: 04.12.2025 – 09:19 sati
