Treće putovanje na Maltu obično znači da ste sve vidjeli. Paradoksalno, činilo mi se prvi put da sam konačno počeo da je razumem.
Otkrivam ono što već znam
Treći boravak u istoj zemlji je poseban test. Ako vam se čak i tada vrati osjećaj otkrića, onda znate da mjesto ima dubinu. Malta je baš takva, slojevita, neiscrpna, tvrdoglavo posebna. Ovaj put sam ostao u Sliemi, lagano, bez žurbe, bez potrebe da se “ogledavam”. I baš tada, kada sam pomislio da sam sve vidio, počelo mi se otvarati na nov način.
Sve je počelo jednostavno – trajektom. Kratka vožnja preko zaljeva i prijelaz iz modernog, urbanog ritma Slijeme u vrijeme koje je stalo u Valletti. To je onaj osjećaj kao da prelazite ne samo na drugu stranu vode, već u neki drugi vijek.
Valletta: Šetnja kroz živi muzej
Ponovo sam se našao na njegovim ulicama, ali ovaj put kao da hodam sporije, s više poštovanja prema kamenu koji pamti opsade, flote, vitezove i Karavađovu senku.
©privatna arhiva
Bazilika Gospe od Karmela – kupola koju svi vide, ali malo tko doživi
Toliko sam ga puta vidio spolja, kao zaštitni znak Valette, ali tek sada sam ušao prvi put. Kupola nosi neobičnu tišinu, ne monumentalnu, već ljudsku. Možda zbog bazilike Gospe od Karmela (Gospa od Karmela) je više puta uništavan i obnavljan. Kao da se u njoj osjeća težina preživljavanja.
©privatna arhiva
A onda je, sasvim neočekivano, novčić s njenim likom završio u mojoj ruci. Mali metalni suvenir koji je, začudo, imao težinu istorije, sada stoji na mojoj ofrendi.
Crkva Gospe od pobjede – vjenčanje u pravom trenutku
Prošao sam pored crkve Gospe od pobjede (Gospe od pobjede) baš kad je vjenčanje počelo. Muzika, uzbuđenje, porodice, Rolls-Royce, a iza njih zidovi koji su preživjeli Veliku opsadu 1565. Malta zna spojiti svakodnevnicu i vječnost bez velike filozofije – to se dešava pred vašim očima.
©privatna arhiva
Bastion Malteških vitezova
Ponovo sam hodao duž zgrada koje su vekovima održavale Maltu u životu. Vitezovi Hospitalci bili su posebna vrsta ratnika: monasi, doktori, stratezi, graditelji. Njihovi bedemi nisu samo arhitektura – oni su izraz volje da se brani nešto veće od teritorije.
Caravaggio – susret s tamom i svjetlom (i haplotip)
U oratoriju Sv. ponovo sam stao ispred Karavađove slike Ivana Krstitelja Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Slika je brutalna, tiha i zastrašujuće moćna. To je jedini koji je Caravaggio potpisao – krvlju.
Možda zato što dijelimo isti haplotip, osjećaj pred njom nikada nije neutralan. To je kao da vam neko kaže: “Ovo je deo vaše priče, samo u jednom drugom veku.”
Film Malta – stepenice znamo, ali možda ne znamo gdje
Malta se godinama pretvara u svjetsku pozornicu. Stajao sam na stepenicama gdje su snimljeni Igra prijestolja (Igra prijestolja), James Bondpa čak i dijelovi Gladijator. Fascinantno je kako ista ulica može biti srednjovjekovni grad, Rim, Dubrovnik ili nešto drugo – zavisi od ugla kamere i priče.
©privatna arhiva
Spomenik Neznanom junaku – mjesto koje mijenja perspektivu
Samo ovaj put sam otišao do spomenika Neznanom junaku. Tokom Drugog svetskog rata, Malta je bila jedno od najjače bombardovanih područja na planeti. Njegovo civilno stanovništvo platilo je cijenu daleko veću nego što sugerira veličina zemlje.
Britanska kruna je dala Maltu Jurja Križa (Krst sv. Đorđa) – najviše odlikovanje za zajedničku hrabrost. Ovaj krst i danas stoji na zastavi Malte, kao trajni podsjetnik na ono kroz šta je narod prošao tokom Drugog svjetskog rata.
I zato danas razumete: njihova nezavisnost nije politički proces, već posledica dubokog osećaja identiteta.
©privatna arhiva
Okusi Malte – varivo od zeca i druge priče
Ovaj put sam imao više vremena da probam maltešku kuhinju:
- Stuffat tal-fenek (u Lapiri) – varivo od zeca, možda najautentičnije malteško jelo.
- Pastizzi (u Cafe Cordina) – mali, ukusni zalogaji punjeni rikotom ili graškom.
- Ftira (Nenu Artisan pekar) – hljeb koji je UNESCO priznao kao dio svjetske nematerijalne baštine.
- Capunata (Bistro D’Office) – mediteranski rođak ratatouillea.
Malteška kuhinja kombinuje mediteranske korene sa britanskim, arapskim i sicilijanskim uticajima – iskrena je i jednostavna, ali puna karaktera.
Konklava italijanskih vitezova
Šta Malta zaista jeste
Malta je u isto vrijeme:
- tvrđava koja je izdržala najveću opsadu tog doba
- kolonija koja je izabrala slobodu
- lokacija snimanja koju svi znamo, ali rijetko prepoznajemo
- duhovni centar vitezova koji su kombinovali medicinu i vojnu veštinu
- muzej na otvorenom
- mjesto gdje vam je istorija pred nosom, a more dva metra
- zemlja koja je opstala više puta, zahvaljujući samoj upornosti.
I zato se vraćamo na Maltu. Ne zato što je nismo videli prvi put – već zato što je nemoguće da je vidimo do kraja.
©privatna arhiva
- Trajekt Sliema-Valletta: najljepši način kretanja između dva svijeta.
- Pokret: Valletta je brdovita, ali mala – sve je dostupno pješice.
- Hrana: morate probati gulaš od zeca i Pastizzi.
- Muzeji: Kokatedrala sv je neizbježan, a Caravaggio je obavezan.
- Plaže: Malta nema mnogo peščanih plaža, ali je voda besprekorno čista. Ako želite, možete ih pronaći na ostrvima Gozo i Comino, gdje se nalazi poznata Plava laguna.
- Najbolje vrijeme za posjetu: april–jun i septembar–oktobar.
Zaključak: Zašto je Malta blago koje ne možete iscrpiti
Malta nije samo turistička destinacija. To je lekcija iz istorije, umetnosti, hrabrosti i identiteta. Zemlja koja je preživjela opsade, ratove, imperije i kolonije, koja i danas živi u ritmu Mediterana, ali i u duhu svoje tvrdoglave nezavisnosti.
A pošto se tome više vraćate, to vas više uči.
A najbolje je znati da vas čeka još mnogo toga što još niste vidjeli.
Silema©privatna arhiva
Naslovna fotografija-©privatna arhiva
