Srednjobosanska županija mogla bi od iduće školske godine početi s primjenom dvojnog obrazovanja koje podrazumijeva značajan udio prakse učenika srednjih strukturnih škola kod poslodavaca, naravno, uz naknadu, a cilj je odgovoriti velikim i brzim promjenama na tržištu rada, osposobiti učenike za ono što ih čeka nakon završetka škole, a poslodavcima mogućnost računati na domaće kvalificirane radnike. Vlada Srednjobosanske županije na posljednjoj je sjednici usvojila nacrt Zakona o strukovnom obrazovanju i obuci koji donosi brojne novosti kada govorimo o ovoj izrazito aktualnoj tematici.
Uloga poslodavaca
Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta, za Večernji list ističe kako je cilj novog zakonskog rješenja pratiti sve ono što se događa na tržištu, osuvremeniti nastavni proces kada govorimo o strukovnim školama, a ovo su i ključni razlozi zbog kojih su se odlučili segment srednjeg obrazovanja izdvojiti iz općeg Zakona o srednjem školstvu te uraditi posebno zakonsko rješenje. Kaže i kako bi ovim promjenama srednje strukovno obrazovanje postalo podijeljena odgovornost između obrazovnih vlasti, poslodavaca i lokalne zajednice.
– Kada kažem podijeljena odgovornost, to znači da, primjerice, čitav dio praktične nastave koji se nekada dobrim dijelom odvijao u školi ili ga je škola koordinirala sada prelazi kod poslodavaca. Time primjenjujemo dvojni model obrazovanja, gdje će poslodavac, odnosno mentor, biti mentor učeniku tijekom čitave praktične nastave – objasnio je Domić. Ističe i kako ovim modelom učenik uči uz rad, i to uz mentora koji nadzire i ocjenjuje te bez mentorove ocjene, koja je dio diplome, nema završetka obrazovanja. Svaki će učenik biti opisan za što je osposobljen. Ovo je nešto novo na ovim prostorima, no i dalje u skladu s primjerima koji postoje u Europi. U smislu postotaka praktične nastave sve ovisi o kurikulu, no naglasak će biti na praktičnoj nastavi, a bit je da strukovnog obrazovanja neće biti bez nekoga iz realnog sektora. Bit će omogućeno da učenici dobivaju neku naknadu uz rad, a sve zajedno tvrtkama donosi pristup potencijalnom radniku u kojega će se moći ulagati, odnosno približavati ga tehnologiji. Uvode se i savjetodavna vijeća na razini općina i županije koja predlažu koji će se obrazovni programi uvoditi, a u njima će biti zastupljene škole, lokalne zajednice, zavod za zapošljavanje, tvrtke… To je, napominje Domić, svojevrsna točka susreta u budućoj podijeljenoj odgovornosti.
– Poslodavci će biti selektirani, moraju proći obuku, a također će morati ponuditi nešto učenicima, kao što su stipendije i naknade, kako bi ovaj tip obrazovanja bio atraktivan i zanimljiv za učenike – kaže Domić. S obzirom na to da je riječ o nacrtu, sada slijede procesi koji trebaju dovesti do prijedloga zakona koji će onda biti usvojen na Saboru Srednjobosanske županije, a Domić je optimist u smislu brzine i prihvatljivosti jednog ovakvog rješenja.
Predviđa i kako bi već u idućoj školskoj godini trebalo početi s primjenom novih rješenja. Naravno, preduvjet je donošenje propisa.
– Ideja nam je da kroz širu javnu raspravu prezentiramo zakon, a nakon toga usvojimo prijedlog te da do početka nove školske godine usvojimo sve potrebne podzakonske akte – objasnio je ministar Domić. A o atraktivnosti srednjeg strukovnog obrazovanja dovoljno govori i podatak kako, primjerice, u Švicarskoj 70 posto učenika pohađa srednje strukovno obrazovanje.
Značaj dvojnog obrazovanja
Dvojno obrazovanje, koje uključuje usvajanje znanja na dvjema lokacijama – u školi, kao i kod poslodavaca, gdje se stječu praktična znanja – koncept je na koji se sve više gleda kao na formulu koja će dovesti do bolje povezanosti obrazovanja i tržišta rada, uspješniju osposobljenost učenika za budućnost, kao i stvaranje takvoga sustava kroz koji će sinergijski djelovati obrazovne institucije i gospodarstvenici.
Brojne su prednosti dvojnog obrazovanja koje su se do sada pokazale u praksi u brojnim europskom zemljama. Učenici stječu konkretne, primjenjive vještine izravno u realnom radnom okruženju, što smanjuje jaz između teorije i prakse, a budući da tijekom školovanja već rade u kompanijama, učenici često dobiju ponudu za posao odmah nakon završetka školovanja. Naravno, mnoge kompanije nude stipendije ili naknadu za rad tijekom prakse, a iz kuta učenika važnost modela leži u činjenici da im omogućuje da lakše otkriju što im dobro ide, odnosno u kojem smjeru žele razvijati svoju buduću karijeru. Dvojno obrazovanje priprema učenike za konkretna zanimanja koja su tražena, što skraćuje razdoblje traženja posla, dok se sam obrazovni sustav izravno povezuje s potrebama tržišta, čime se izbjegava obrazovanje kadrova za koje nema potražnje.
Uz Srednjobosansku županiju, i Zapadnohercegovačka je nešto ranije krenula u ovaj proces, a ciljevi su identični – prilagoditi se promjenama na tržištu rada te omogućiti snažniji razvoj lokalnog gospodarstva. Ovakvi potezi vlasti na županijskim razinama hvale su vrijedni te se u potpunosti uklapaju i u procjene i analize međunarodnih financijskih institucija koje često naglašavaju potrebu promjene u sustavima obrazovanja kako bi se dao učinkovitiji odgovor na sve zahtjeve koje pred jednu zemlju postavljaju zakonitosti tržišta rada.
