Prema navodima američkih i latinoameričkih medija, američki predsjednik Donald Trump uputio je oštar ultimatum venezuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru tokom nedavnog, iznenadnog telefonskog razgovora – zahtijevajući njegovu hitnu ostavku i napuštanje zemlje. Maduro je ponudu odbio i odgovorio vlastitim zahtjevima, među kojima je i široka međunarodna amnestija.
Neobičan i tajnovit razgovor
Trump je u nedjelju potvrdio da se razgovor zaista dogodio, ali je odbio navesti detalje: “Ne bih rekao da je prošao dobro ili loše, to je bio telefonski poziv”, izjavio je kratko. Ni Washington ni Caracas nisu objavili zvanične informacije o sadržaju razgovora, ali izvori koje citira Miami Herald tvrde da je do kontakta došlo 21. novembra — i da je američki predsjednik poslao „vrlo direktnu poruku“.
Prema tim izvorima, Trump je Madurovu ponudio siguran izlaz iz zemlje, uključujući garantovanu zaštitu za njega, njegovu suprugu i sina — ali samo ukoliko podnese ostavku odmah. Navodno mu je poručeno: “Možeš spasiti sebe i svoje najbliže, ali moraš napustiti zemlju sada.”
Ovaj zahtjev došao je usred četveromjesečnog pritiska Washingtona, tokom kojeg je Trump naredio masovno raspoređivanje američkih mornaričkih snaga duž sjeverne obale Venezuele.
Madurov odgovor: široka amnestija i kontrola nad vojskom
Prema istim navodima, Maduro nije prihvatio ultimatum i postavio je vlastite uslove. Među njima globalna amnestija za njega i vodeće ljude režima, mogućnost da se povuče iz političkog odlučivanja, ali zadrži kontrolu nad oružanim snagama, garancije da neće biti izručen niti procesuiran.
Izvori tvrde da nakon tog odbijanja nije bilo direktnog kontakta između dvojice lidera. Maduro je, navodno, prošlog vikenda pokušao inicirati novi razgovor, posebno nakon što je Trump objavio da je venezuelanski zračni prostor “zatvoren u potpunosti”. Prema Miami Heraldu, Caracas nije dobio odgovor.
Pomenuti prvi razgovor, kako se tvrdi, posredovali su Brazil, Katar i Turska.
Sumnje u mogućnost američke vojne intervencije
Iako procurjeli detalji ukazuju na ultimatum i snažnu retoriku, mnogi analitičari smatraju da je malo vjerovatno da će Trump sprovesti prijetnje o vojnoj akciji.
“Maduro i većina njegovog okruženja smatraju da su američke vojne prijetnje blef”, rekao je izvor blizak vrhu venezuelanske vlasti za Wall Street Journal.
Ova percepcija proizlazi iz činjenice da je Maduro, uprkos velikim krizama i međunarodnom pritisku, godinama ostajao na vlasti. Od 2013. do danas preživio je masovne ulične proteste, duboku ekonomsku katastrofu, pokušaj atentata 2018. godine, američku kampanju „maksimalnog pritiska“, poraz na prošlogodišnjim izborima, za koje se smatra da ih je izgubio od opozicionog kandidata Edmunda Gonzáleza.
Wall Street Journal: Ako Trump ne djeluje, gubi kredibilitet
U nedjeljnom uvodniku, Wall Street Journal poziva Trumpovu administraciju da pojača pritisak na režim: “Ako Maduro odbije da ode, a Trump odustane od djelovanja, Trump – i kredibilitet SAD-a – biće gubitnici.” Dok Washington razmatra svoje opcije, kolumbijski predsjednik Gustavo Petro predlaže diplomatsku alternativu. Ponudio je grad Cartagenu kao mjesto mogućeg susreta između Madurovog režima i venezuelanske opozicije, s ciljem pronalaska mirnog izlaza iz političke krize.
U pismu upućenom Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), koje su objavili venezuelanski državni mediji, Maduro je optužio SAD da putem “smrtonosne upotrebe vojne sile” želi preuzeti kontrolu nad venezuelanskim naftnim rezervama — najvećim na svijetu.
Procurjele informacije o ultimativnom tonu razgovora i američkom pritisku dodatno komplikuju već duboku političku krizu u Venezueli. Madurovo odbijanje da napusti vlast, zahtjevi za globalnom amnestijom i tvrd stav Washingtona ukazuju na nastavak zastoja — bez jasnog signala da li SAD spremaju odlučniji potez ili će diplomatske inicijative, poput Petroove, preuzeti primat.
Datum i vrijeme objave: 01.12.2025 – 20:41 sati
