Europska svemirska agencija radi na jačanju evropske neovisnosti u svemiru, a već naredne godine planira poslati njemačkog astronauta na Mjesec.
Europska svemirska agencija u utorak je saopćila da je osigurala rekordan budžet od 22,1 milijardu eura za finansiranje svojih programa u naredne tri godine. Kako piše Deutsche Welle, članice ESA nastoje ostvariti veću nezavisnost u svemiru.
Na sastanku ministarskog vijeća u Bremenu, ESA je usvojila i plan za jačanje odbrambene saradnje te predstavila projekte budućih naučnih misija. Ukupno 23 zemlje članice obavezale su se na pet milijardi eura više u poređenju s budžetom iz 2022. godine, što gotovo u cijelosti pokriva traženi iznos od 22,2 milijarde eura.
„Tako nešto se još nikada nije desilo, količina skupljenih financija puno govori – to je znak povjerenja u Agenciju“, rekao je generalni direktor ESA Josef Aschbacher.
U središtu rasprava bio je European Resilience from Space programme, koji obuhvata posmatranje Zemlje, navigaciju i telekomunikacije. Program, čiji je procijenjeni budžet 1,35 milijardi eura, ima i civilnu i vojnu namjenu.
„Odbrana je uvijek stvar nacionalne suverenosti“, rekao je Aschbacher, dodajući: „Ali udruživanje i dijeljenje imovine također ima europsku dimenziju.“
Kao primjer naveo je povećanje broja posmatranja i satelitskih snimaka u obavještajne i nadzorne svrhe. Upozorio je i da bi, ukoliko Sjedinjene Države i Kina nastave graditi velike satelitske konstelacije, a Evropa ne reaguje, moglo doći do dominacije američkih kompanija.
„Ista stvar desit će se kao i sa Starlinkom – dominirat će američka kompanija koja će prijetiti europskim firmama i našoj poziciji“, kazao je.
Najveći doprinos budžetu dala je Njemačka s više od pet milijardi eura, dok Francuska učestvuje sa 3,7 milijardi eura.
Industrija lansiranja u svemir značajno se promijenila posljednjih godina, posebno nakon što je SpaceX počeo dominirati tržištem. Evropa je izgubila mogućnost samostalnog lansiranja nakon povlačenja ruskih raketa zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Nova evropska raketa Ariane 6 lansirana je prošle godine nakon više odgađanja, ali za razliku od Falcona 9 ne može se koristiti više puta. ESA planira da razvoj prve evropske višekratne rakete povjeri privatnim kompanijama, a uži izbor kandidata već je objavljen.
U Bremenu je European Launcher Challenge dobio više od 900 miliona eura doprinosa, što je dvostruko više od prvobitno predloženog iznosa. Ovo povećanje dolazi u vrijeme kada se NASA suočava s budžetskim rezovima pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa, iako je potvrđeno da će NASA učestvovati u projektu evropskog marsovskog rovera Rosalind Franklin.
Misija Rosalind Franklin planirana je za 2028. godinu i podrazumijeva bušenje površine Marsa u potrazi za tragovima izvanzemaljskog života. Među budućim projektima ESA-e nalazi se i svemirski laserski opservatorij za istraživanje gravitacijskih valova, kao i rendgenski teleskop NewAthena, namijenjen proučavanju supermasivnih crnih rupa.
Postoji i plan za slanje letjelice na Saturnov mjesec Enceladus, za koji se pretpostavlja da ispod ledene kore ima tekući ocean. Također je predstavljen i zajednički prijedlog s Japanom o misiji Ramses, čiji bi cilj bio proučavanje asteroida Apophis pri njegovom prolasku pored Zemlje 2029. godine.
Europska svemirska agencija je u četvrtak najavila i da će prvi evropski astronauti u programu Artemis, koji će vratiti ljude na Mjesec, biti iz Njemačke, Francuske i Italije.
„Danas mogu najaviti da će prvi let biti dodijeljen njemačkom astronautu“, rekao je Aschbacher.
Prva posada neće sletjeti na Mjesec, a lansiranje je planirano u prvoj polovini naredne godine. Francuski astronaut Thomas Pesquet, jedan od kandidata, rekao je:
„To još nikada nije bilo službeno potvrđeno, tako da je ovo pozitivno.“
„Znači da Europa ima svoje mjesto u ovoj avanturi“, dodao je.
Datum i vrijeme objave: 29.11.2025 – 23:36 sati
