Gradovi žele više od mrvica: Kocka je pala i u Velikoj Kladuši

Nakon što je Grad Bihać dobio pravnu bitku protiv kladioničarskog lobija, koji je sada opterećen dodatnim plaćanjima lokalnih taksa, utabanim putem je krenula i općina Velika Kladuša. Bihać je već napustilo 12 kladionica, što u Velikoj Kladuši smatraju pozitivnim pomakom na suzbijanju ovisnosti o igri na sreću, a posebna motivacija za Općinsko vijeće bila je i finansijska dobit za njihov budžet.

– Upravo smo usvojili izmjenu Odluke o komunalnim taksama kojom se uvodi posebna, uvećana taksa za poslovne prostore u kojima se priređuju igre na sreću, odnosno kladionice i kasina. Od sada će jedna kladionica u centru grada plaćati godišnju naknadu 20.000 KM. U nekoliko navrata sam predlagao ovu izmjenu i moj prijedlog je napokon usvojen. Grad Bihać ovakvom izmjenom prihoduje milion KM godišnje, kazao nam je Zlatko Pajazetović, vijećnik Naše stranke u Općinskom vijeću i član inicijative Kladuša je naša.

Presedan u Federaciji

Grad koji je slomio kladioničarsku mašinu: Nakon presude 12 kladionica napustilo Bihać

Ova odluka je upravo objavljena u Službenom glasniku Velike Kladuše broj 10/25. Kladušani očekuju da će se kladionice žaliti, pokušavajući odluku oboriti na višim instancama, ali je Grad Bihać već načinio presedan u ovakvom postupku. Tako da i oni mogu očekivati da će kladionice početi napuštati Veliku Kladušu, baš kao što je nedavno njih 12 napustilo Bihać ili će u najgorem slučaju uslijediti dotok značajnih prihoda za općinski budžet.

– Ovo je i primjer koliko jedno gradsko vijeće može direktno uticati na kvalitet života. Donošenjem novih odluka ili pravilnika ili izmjenom postojećih, a ne samo raspravama radi rasprave. Vijećnici imaju pravo i obavezu da pokreću inicijative, predlažu nove odluke i mijenjaju postojeće, to je stvarna korist koju možemo donijeti građanima, kazao je Armin Amidžić, gradski vijećnik iz Bihaća, koji je javno pozvao i druge općine u Unsko-sanskom kantonu da slijede njihov primjer.

Ilustracije radi, u Bihaću je za svaku slot mašinu uvedena godišnja taksa, od dvije do pet hiljada maraka godišnje, zavisno od urbanističke zone. Također, za svaki poslovni prostor u kojem se priređuju igre na sreću utvrđena je godišnja taksa od 15 do 20 hiljada maraka, zavisno u kojoj su zoni.

– Ovo je simbolički obračun s nepravdom u kojoj upravo građani ove sredine troše svoju ušteđevinu na igre na sreću, dok lokalnoj zajednici od milionskih prometa kladionica ne ostaju ni mrvice, naglašava Amidžić.