Otpornost ili čvrstina je sposobnost uspješnog prilagođavanja kada se suoči sa životnim nedaćama, stresom i tragedijama. To je sposobnost “oporavka” od teških iskustava i uključuje kombinaciju mentalne, emocionalne i fizičke adaptacije. (Suština ovog pojma ogleda se i u samom nazivu, koji dolazi od latinske riječi odlučnost što znači skočiti nazad, odskočiti, oporaviti se ili izvući).
U Rječniku Američkog psihološkog udruženja (Američko psihološko udruženje – APA) otpornost se definiše kao “proces i ishod uspješne adaptacije na teška ili izazovna životna iskustva, posebno kroz mentalnu, emocionalnu i bihevioralnu fleksibilnost i prilagođavanje vanjskim i unutrašnjim zahtjevima”.
Koji su ključni aspekti otpornosti?
Prilagodljivost: sposobnost prilagođavanja i ostati funkcionalan uprkos izazovima.
Sposobnost oporavka i obnove nakon zastoja.
Rast: potencijal da prebrodi teška vremena i raste iz iskustva.
Ne popravljam: otpornost je vještina koja se može razviti tokom vremena.
U psihologiji se na otpornost teoretski gleda i govori prilično široko različite vrste otpora (mentalno, emocionalno, fizičko i socijalno). U ovom tekstu ćemo se fokusirati na aspekt koji predstavlja srž otpornosti – otpor prema životnim izazovima i nedaćama, odnosno otpor prema stres. Treba napomenuti da otpornost ovdje ne znači potpunu neosjetljivost na stres, već sposobnost oporavka nakon proživljenog stresa. Drugim riječima, otpornost ćemo ovdje smatrati kao sposobnost oporavka nakon proživljenog stresa. To je psihološki kvalitet koji omogućava nekim ljudima da budu “nokautirani” životnim nedaćama, ali da se nakon toga oporave i budu barem jaki kao prije “nokdauna”. Umjesto da dopuste da ih nesreća, traumatični događaji ili neuspjesi preplave i iscrpe njihovu odlučnost, otporni ljudi pronalaze način da promijene kurs, emocionalno se izliječe i nastave prema svojim ciljevima.
Koliko će se osoba nositi sa životnim izazovima i nedaćama, odnosno stresom koji izaziva, zavisi od niza faktora, prije svega od načina posmatranja svijeta i suočavanja s njim, od dostupnosti i kvaliteta društvenih resursa, kao i od specifičnih strategija suočavanja sa stresom koje osoba koristi.
Iako genetska predispozicija igra ulogu u tome, otpornost na stres nije urođena osobina; može se razviti učenjem i vježbanjem vještina kao što su zdravo suočavanje, jake društvene veze i pozitivno razmišljanje.
Koja je vaša otpornost, odnosno otpornost na stres, saznat ćete ako popunite upitnik koji su izradili psiholozi Bruce Smith i kolege sa Univerziteta New Mexico u Albuquerqueu, SAD. (Smith‚ BW.‚ Dalen, J.‚ Wiggins‚ K.‚ Tooley‚ E.‚ Christopher‚ P.‚ & Bernard‚ J. (2008). Kratka skala otpornosti: Procjena sposobnosti oporavka. Međunarodni časopis za bihevioralnu medicinu15, 194–200)
Upitnik – za određivanje stepena otpornosti na stres
Da biste utvrdili stepen vaše otpornosti, odnosno otpornosti na stres, potrebno je da procenite u kojoj meri to važi za vas za svaku od sledećih šest stavki.
Stoga odgovorite na svaku stavku tako što ćete zaokružiti samo jedan broj od 1 do 5, koristeći sljedeću skalu:
- = Uopšte nije tačno kada sam u pitanju.
- = Netačnije je ali šta je istina kad sam ja u pitanju.
- = Podjednako je lažna i istinita kada sam u pitanju.
- = Tačnije je ali što je netačno kada sam ja u pitanju.
- = To je sasvim tačno kada sam u pitanju.
1. Brzo se oporavljam nakon teških vremena.
1 2 3 4 5
(Uopšte nije tačno) (Sasvim tačno)
2. Teško se nosim sa stresnim događajima.
1 2 3 4 5
(Uopšte nije tačno) (Sasvim tačno)
3. Ne treba mi dugo da se oporavim od stresnog događaja.
1 2 3 4 5
(Uopšte nije tačno) (Sasvim tačno)
4. Teško mi je da se vratim u normalu kada se nešto loše desi.
1 2 3 4 5
(Uopšte nije tačno) (Sasvim tačno)
5. Obično prolazim kroz teška vremena bez problema.
1 2 3 4 5
(Uopšte nije tačno) (Sasvim tačno)
6. Treba mi dosta vremena da prebolim neuspjehe u svom životu.
1 2 3 4 5
(Uopšte nije tačno) (Sasvim tačno)
Rješenje upitnika – rezultat otpora
Sada izračunajte rezultat otpora na sljedeći način:
• Ocenite svoje odgovore. Ako ste jedinicu zaokružili na česticama pod brojem 2, 4 i 6, dajte sebi 5 bodova za svaku od ovih čestica, ako ste odgovorili zaokružujući cifru 2, dajte sebi 4 boda, za odgovor 3 dajte sebi 3 boda, za odgovor 4 dajte sebi 2 boda i za odgovor 5 dajte sebi 1 bod. Za stavke označene brojevima 1, 3 i 5, broj bodova odgovara broju koji ste zaokružili.
• Zbrojite sve bodove i ukupan iznos podijelite sa 6.
Ako je vaš rezultat između 1,00 i 2,99
Teško se oporavljate od stresa i neuspjeha. Svoj rezultat možete vidjeti kao potrebu za podrškom ili strategijama za izgradnju otpornosti na stres. Vježbajte svjesnost i saosjećanje, jačajte svoje odnose s drugim ljudima, postavljajte realne ciljeve i radujte se napretku, bavite se redovnom fizičkom aktivnošću i ne ustručavajte se potražiti stručnu psihološku pomoć kada osjetite potrebu.
Ako je vaš rezultat između 3.00 i 4.30
Vaša otpornost na stres uobičajena je i karakteristična za većinu ljudi. Dakle, vaša sposobnost da se oporavite od nedaća je tipična. Međutim, moguće je da biste imali koristi od održavanja zdravih životnih navika i tehnika upravljanja stresom.
Ako je vaš rezultat između 4,31 i 5,00
Natprosječno ste otporni na stres. Brzo se oporavljate od teških izazova i možete napredovati pod pritiskom. To je vaša snaga, ali je ipak važno pratiti nivo stresa kako biste izbjegli “sagorijevanje”.
Shutterstock.com
Na kraju, bez obzira na rezultat koji postignete, bilo bi dobro imati na umu riječi kršćanskog pastora i motivacionog pisca Charlesa Swindolla: Život je 10 posto šta nam se dešava i 90 posto kako reagujemo na to.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com
